Proljetna sjetva ranog krumpira i ostalih kultura u Hercegovini će ove godine biti prepolovljena, jer su proizvođači koji se još nisu oporavili od posljedica pandemije, na udaru poskupljenja onemogućeni da nabave sjeme i gnojiva koja su skuplja i do 300 posto.
Inžinjer agronomije Alen Sabljić koji se bavi vinogradarstvom i uzgojem voća i povrća na svom OPG u mjestu Bivolje Brdo kod Čapljine ističe da su pandemija i razna poskupljenja mineralnih gnojiva, kao i nerazumijevanje vlasti proizvođače stavili na prave muke.
"Prošle godine je proljetni mraz uništio voćnjake, a velika suša je smanjila urod povrća i grožđa. Ove godine pojavili su se novi problemi, poskupljenja azotnih gnojiva KAN za 300 posto kao i osnovnog NPK gnojiva za 50 posto, a nafta je skuplja za pola marke po litru. Takva poskupljenja mi proizvođači ne možemo podnijeti i sigurno će sjetva mladog krumpira kao i ostalih kultura biti dobro smanjena, čak i prepolovljena", upozorava Sabljić, piše Klix.ba.
Baviti se proizvodnjom hrane u današnje vrijeme je po njegovim riječima nezahvalan posao zbog čega sve više plodnog zemljišta ostaje neobrađeno, dok njihovi vlasnici u borbi za egzistenciju odlaze u druge zemlje napuštajući BiH, a vladajuće strukture sve samo nijemo promatraju.
"Loša porezna politika, neadekvatna raspodjela poticaja i nikakav plan razvoja i strategije su osnovni problemi u BiH. Neke zemlje su trenutno ukinule PDV za repromaterijal, koji se koristi u poljoprivredi, jer žele pomoći domaće proizvođače i smanjiti uvoz hrane. A mi smo svjedoci stalnog rasta cijena i to posebno hrane i životnih namjernica. Kod nas to divljanje cijena nitko i ne kontrolira, a ne da mjerama proba zaštiti domaćeg proizvođača", kaže Sabljić za Klix.
Koliko je situacija alarmantna po njegovim riječima govori podatak da su u Dubravskoj visoravni bile dvije zadruge i da su se robe izvozile na EU tržište, a da sada nema ni jedne.
"Mještani idu u inozemstvo ili prema urbanim sredinama da bi osigurali egzistenciju. Mahale ostaju prazne, kuće se zaključavaju ili postaju vikendice, te ostaju samo ljudi starije životne dobi. Konkretno u mom mjestu prošle godine je umrlo 15 ljudi, a rodilo se samo jedno dijete, koje sigurno tu neće ostati, jer mu roditelji već planiraju odlazak", naglašava Sabljić.
