Istraživanje Ujedinjenih naroda pokazalo je da skoro polovina mladih razmišlja o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine, dok je 24 posto onih koji razmatraju opciju trajnog napuštanja zemlje, piše Večernji list BiH.
Poražavajući trendovi
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 5001 mlade osobe u dobi 18 - 29 godina. Temeljilo se na kvantitativnom pristupu i prikupljanju primarnih podataka dobivenih u velikoj anketi licem u lice, koju je provela tvrtka za istraživanje tržišta Ipsos BiH u razdoblju od siječnja do ožujka 2021. Kako se navodi, BiH se može okarakterizirati kao zemlja s dugom tradicijom emigracije, koja je posebno intenzivirana u protekla tri desetljeća. Masovni tokovi emigranata izazvani sukobom 1990-ih polako su prerasli u stabilne trendove ekonomske migracije k razvijenim zemljama, u potrazi za boljim životnim standardom i kvalitetom života. “Međutim, u proteklih nekoliko godina se BiH suočava s novom dimenzijom migracija i opći dojam je da se struktura migrantske populacije mijenja i da sve više mladih razmišlja o odlasku iz zemlje, bez namjere da se ikad vrate, što ima ogroman utjecaj na društvene, ekonomske i demografske trendove i razvoj”, navodi se. Nepovoljna ekonomska situacija u zemlji, potpora obitelji, rodbine i prijatelja u zemljama odredišta i drugi čimbenici iz okružja potiču uvjete za mlade da razmišljaju o odlasku iz zemlje.
Prema rezultatima istraživanja, 47% mladih u BiH je razmišljalo o odlasku iz zemlje, 23% bi željelo privremeno otići iz zemlje, dok 24% razmišlja o trajnom odlasku iz BiH. Rezultati istraživanja također ukazuju na visok migracijski potencijal mlade populacije BiH, 47% ima ukupni, 13% vjerojatni i 4% stvarni migracijski potencijal. Procjenjuje se da je između 22.300 i 23.700 mladih u dobi od 18 do 29 godina vjerojatno već poduzelo određene korake k realizaciji migracije i može se očekivati da će emigrirati iz BiH, privremeno ili trajno, u idućih dvanaest mjeseci. Migracijske aspiracije ne podrazumijevaju obvezno stvarno migracijsko ponašanje zato što mladi ljudi mogu izražavati težnje za odlaskom, ali uslijed raznih čimbenika i okolnosti mogu biti spriječeni poduzeti sve nužne korake prema njihovoj realizaciji.
Institucije nemaju sluha
Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH se suočavaju s nezadovoljavajućim životnim standardom i kvalitetom života, što je proizvod nepovoljnih socioekonomskih uvjeta, visoke stope nezaposlenosti među mladima, nedovoljne raspoloživosti i/ ili dostupnosti kvalitetnih javnih usluga i mogućnosti profesionalnog razvoja. “Istodobno, razina povjerenja mladih u javne institucije u BiH je sasvim niska, što se može objasniti visokom razinom percipirane korupcije i lošim upravljanjem u javnom sektoru, tj. više od 70% mladih vjeruje da je bh. društvo sustavno korumpirano”, navodi se u izvješću.
Ovi nalazi podrazumijevaju da mladi ne vjeruju da javne institucije u BiH vode računa o njihovim interesima i da razina nepovjerenja u institucije vlasti može dovesti do indiferentnosti i otpora te nedostatka volje za doprinošenjem političkom i socioekonomskom razvoju. Osim toga, nepovjerenje u javne institucije također može dovesti i do sve većeg nezadovoljstva životnim okružjem i poticati pesimističan stav prema budućnosti (osobni i društveni). Sve su to važne determinante migracijskih aspiracija. Institucije koje nemaju dovoljno sluha za potrebe mladih također potiču odluke mladih da emigriraju, čime se smanjuje broj kvalificiranih radnika i profesionalaca koji bi trebali zamijeniti generacije i doprinijeti sustavima koji zahtijevaju međugeneracijsku solidarnost (zdravstvena i socijalna zaštita). To bi moglo značajno utjecati na kvalitetu javnih usluga koje se pružaju starijim generacijama i dati negativan doprinos snižavanju stopa fertiliteta. Ovo rezultira nižim stupnjem razvoja i većom emigracijom, trendom koji je primijećen u razvijenijim zemljama u kojima se ova pitanja rješavaju uvođenjem imigracijskih programa za mlade, kvalificirane radnike iz drugih zemalja.•
