Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) važna je institucija, odnosno regulator sa spojenim nadležnostima, nastala po uzoru na slične procese u europskim zemljama i odražava spajanje tehnologija u telekomunikacijama i emitiranju na način koji može odgovoriti potrebama tržišta. Nadležnosti Agencije osnovane su na principima neovisnosti, provođenju regulacije i monitoringu poštivanja zakona i pravila te osiguranju tehničkih, financijskih i kadrovskih preduvjeta za učinkovito izvršavanje zadataka. Što se uradilo u proteklom razdoblju, što se planira te koji su projekti u tijeku razgovarali smo s Predragom Kovačem, ravnateljem Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
Kako ocjenjujete trenutačno stanje u medijima koje regulira Regulatorna agencija? Poštuju li mediji pravila?
Regulacija audiovizualnog medijskog sektora je složen proces, što zahtijeva aktivno uključenje šire medijske zajednice. Osim praćenja poštivanja programskih standarda, Agencija poduzima, u partnerstvu s medijskom zajednicom, mnoge mjere koje imaju za cilj podizanje profesionalizma u medijima na višu razinu, što je, složit ćete se, prijeko potrebno. Također, imajući u vidu da digitalna transformacija društva utječe i na konvergenciju platformi za distribuciju sadržaja, bh. medijska zajednica, uključujući i regulatora, moraju surađivati u pronalaženju rješenja koja odgovaraju nacionalnim okvirima, uključujući ekonomske, kulturološke i jezične. Ne smijemo zaboraviti da primarni cilj regulacije nije izricanje kazni, već primjena mjera koje će služiti kao korektiv za medije koji trebaju biti profesionalni, nepristrani i točni. U provođenju nadležnosti, Agencija sve nositelje dozvola (javne i komercijalne) tretira na jednak i pravičan način. Agencija trenutačno priprema izvješća o kršenjima pravila i propisa, iako, općenito govoreći, pravila više poštuju komercijalne nego javne TV postaje, uključujući javne RTV servise.
Jesu li na medijskoj sceni dovoljno zastupljeni kanali na hrvatskom jeziku?
Svjesni smo da je već dulji niz godina zastupljenost medija na hrvatskom jeziku goruće pitanje, a prva adresa su javni RTV servisi. U ovom segmentu, polazeći od zahtjeva za uspostavom kanala na hrvatskom jeziku, mogu samo ponoviti stav koji već dulji niz godina ponavljamo, a to je da će Agencija postupiti u skladu s odlukom zakonodavca jer drugih nadležnosti nemamo. Međutim, imajući u vidu da je osiguranje pluralizma medija u primjeni regulacije dio naših nadležnosti, od same uspostave Agencija nastoji osigurati ravnopravnu zastupljenosti RTV postaja na cijelom teritoriju BiH. Imajući u vidu da se frekvencije za TV postaje ne dodjeljuju u posljednjih deset godina radi prelaska na digitalno emitiranje, evidentan je manji broj TV postaja, ali kako smo na pragu da se i ovo pitanje riješi, odnosno da zaživi digitalno zemaljsko emitiranje, svi građani BiH imat će priliku da, osim programa koji se distribuiraju preko kabelskih operatora, gledaju sadržaje koji su dio multipleksa C, za koji je dozvola nedavno dodijeljena.
Zašto je važna dodjela dozvole za MUX C?
Dodjelom dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u BiH, Multipleks C (MUX C), očekujemo da će konačno svi raspoloživi resursi biti adekvatno iskorišteni za finalizaciju procesa prelaska s analognog na digitalno emitiranje, što neminovno doprinosi digitalizaciji cjelokupnog bh. društva. Na taj način će se osigurati beneficiji za sve sudionike u procesu digitalizacije, što BiH čeka već dugo vremena. Oživljavanje procesa digitalizacije će imati višestruki pozitivan utjecaj na razvoj cijele zemlje, javnih servisa i komercijalnih televizija, telekomunikacija te ostvariti dodatne prihode za državni proračun. Digitalizacija će omogućiti ekonomsku održivost tradicionalnih elektroničkih medija u tržišnoj digitalnoj ekonomiji, nudit će znatno veći kapacitet prijenosa koji omogućava još više lokalnih televizijskih programa i prelazak na HD sliku visoke kvalitete, što je od izuzetne važnosti za krajnje korisnike, građane BiH.
Znači li to da je BiH ispunila svoje obveze po pitanju prelaska s analognog na digitalno zemaljsko emitiranje?
Ne možemo reći da su svi uvjeti prelaska i dalje ispunjeni, kao ni da su svi ključni akteri u ovom procesu ispunili svoje obveze. Imajući u vidu da se strateške politike za elektroničke komunikacije donose na državnoj razini (po Daytonskom mirovnom sporazumu), Vijeće ministara BiH je usvojilo strategiju prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju 17. lipnja 2009. U izradi navedene strategije sudjelovali su predstavnici svih relevantnih tijela vlasti, uključujući i entitetske. Podsjećanja radi, prvi rok određen za gašenje analognog emitiranja televizija bio je 01. prosinca 2011., drugi je bio u lipnju 2014. Kako ni drugi rok nije ispunjen, obvezujući rok za BiH je bio onaj koji je odredila Međunarodna unija za telekomunikacije, a to je 17. lipnja 2015. Do ovog datuma su sve zemlje bile obvezne prijeći na digitalno emitiranje. Međutim, u slučaju BiH to se nije dogodilo.
U procesu prelaska na digitalno emitiranje za BiH svi rokovi su već prošli. Međutim, sljedeća godina je ključna iz razloga što postojeće dozvole prestaju važiti 26. travnja 2020., kako za javne RTV servise tako i za komercijalne TV postaje. Nakon ovog razdoblja, Agencija neće biti u mogućnosti produljiti dozvole jer se one odnose na analogno emitiranje. Ovo je dodatni razlog zbog čega je Agencija krenula u proceduru dodjele dozvole za Mutipleks C jer nakon isteka dozvola BiH se može suočiti s problemom postojanja nelegalnih emitera. Nadležnost Agencije je da učini sve kako do ovog problema ne bi došlo. Ono što preostaje jest da javni RTV servisi, kao i komercijalne TV postaje usmjere sve kapacitete i mogućnosti i prijeđu na digitalno emitiranje.
Kome je dodijeljena dozvola i kakve su obveze prema dozvoli?
Agencija je dodijelila dozvolu za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u Bosni i Hercegovini – Multipleks C, pravnoj osobi “MULTIPLEX SERVICE BH“ d.o.o., čiji su osnivači NOVA BH, FACE TV, RTV BN i TELEVIZIJA JEDAN. Dozvola je stupila na snagu 1. studenog 2019. godine, a izdaje se na razdoblje od 15 godina. Ovom dozvolom dodjeljuje se pravo na korištenje radiofrekvencijskih resursa potrebnih za pružanje usluge upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji na cijelom teritoriju BiH koji je podijeljen u devet digitalnih regija. Prema dozvoli, u idućih devet mjeseci ovaj multipleks morat će postati operativan.
Tkoo će sve moći “ući” u MUX C? Koliko će koštati godišnja naknada (što će to značiti za male TV postaje koje nisu u dobroj financijskoj situaciji)?
U multipleks će moći ući i komercijalne i javne TV postaje, ali i javni RTV servisi uz određenu naknadu. Korisnik dozvole obvezan je plaćati godišnju naknadu za korištenje radiofrekvencijskog spektra u skladu s odlukom Vijeća ministara o naknadi za korištenje radiofrekvencijskog spektra u BiH. Agencija će uskoro početi rad na izradi kriterija za ulazak TV postaja u multipleks, a do ljeta iduće godine očekuje se da multipleks bude operativan.
Kao čelni čovjek RAK-a, uradili ste sve da u BiH bude uveden 4G? Poštuju li telekomi uvjete dozvole, odnosno rade li na proširenju mreža?
Kada je u pitanju uvođenje četvrte generacije mreža mobilne telefonije (4G), i unatoč kašnjenju u odnosu na zemlje u okruženju, sama provedba procesa svrstava BiH u ravnopravan položaj s ostalim zemljama. Mi smo išli i korak dalje, pa je nova dozvola formulirana na tehnološki neutralnoj osnovi, što je dio globalnih trendova u regulaciji. Ono što je sada najvažnije jest da su dozvole dodijeljene telekom operatorima u travnju 2019. godine te da se izašlo iz aktualne birokratske komplikacije jer su sada ispunjeni tehnički preduvjeti da bi Bosna i Hercegovina mogla brzo stići zaostatak u kojem se nalazi i u novom prelasku na 5G mreže, što će se sigurno dogoditi oko 2025. godine. Na taj način bismo konačno mogli ići ukorak i sa zemljama Europske unije, i time smanjiti digitalni jaz koji danas postoji. Za sada možemo reći da telekomi poštuju uvjete dozvole i rade na proširenju mreža, ali, kako je navedeno u uvjetima dozvole, prva kontrola će biti za godinu dana te ćemo tada imati i službene rezultate.
Imajući u vidu da se više od 60% BiH opisuje kao ruralno područje, imamo li internet i u takvim područjima? Hoće li se pokrivenost poboljšati s uvođenjem 4G?
Sada već možemo reći da dodijeljene frekvencije za 4G omogućavaju pokrivanje ruralnih područja s manjom gustoćom stanovnika, a operatori mogu učinkovitije planirati razvoj mreža. Osim toga, 4G mreža omogućava korisnicima brzine pristupa internetu do 100 Mbit/s, čime se smanjuje digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina, dok se povećana brzina širokopojasnog pristupa internetu pozitivno odražava na ekonomiju u cjelini, a naročito u slabije razvijenim područjima.
Kakvi su planovi Agencije za predstojeće razdoblje? Što je prioritet u radu? Smatrate li da ste ostvarili obećanja koja ste dali kad ste imenovani za generalnog direktora?
Kada su u pitanju planovi Agencije za iduće razdoblje, ono čime se vodim od kako sam na čelu Agencije je svakako unaprjeđenje rada Agencije kao institucije stručnjačkog karaktera. U ovom trenutku pred nama su brojni izazovi, kao što su provođenje analiza tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta audiovizualnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, finalizacija procesa prelaska na digitalno emitiranje i uvođenje digitalnog radija. Poseban fokus je na unaprjeđenju sustava monitoringa koji će Agencija imati u punom kapacitetu već od početka iduće godine, što će omogućiti da preko naprednog softvera imamo uvid u sve programe koji se emitiraju i distributiraju na teritoriju BiH, kao i podatke o eventualnim kršenjima pravila i propisa. Ovime se neće zanemariti važna uloga koju krajnji korisnici imaju u regulaciji usluga i sadržaja preko ulaganja prigovora. Naprotiv, aktivan angažman krajnjih korisnika od izuzetne je važnosti.
S moje točke gledišta, za ove nepune četiri godine riješena su ključna strateška pitanja za BiH: konačno smo se pomaknuli s mrtve tačke kada je u pitanju proces digitalizacije u BiH te očekujemo da će građani BiH u što kraćem razdoblju osjetiti beneficije koje ovaj proces sa sobom nosi; pomaknuli smo BiH sa sramotne pozicije posljednje zemlje u Europi bez pokrivenosti 4G mrežom i stvorili uvjete za prelazak na mrežu pete generacije mobilne telefonije (5G); potpisali i počeli s primjenom sporazuma o regionalnom roamingu sa zemljama zapadnog Balkana, čime su znatno umanjene cijene prometa u roamingu, što je jedan od osnovnih koraka k potpunom ukidanju roaminga, koji je, prema sporazumu, predviđen 2021. godine.
