Zaraza novim koronavirusom proširila se iz Kine cijelim svijetom. I dok je u Kini broj novooboljelih svakim danom sve manji, širenje COVID-19 razbuktava se u drugim zemljama poput Italije koja je cijela postala karantena. Od prve pojave novog koronavirusa znanstvenici i liječnici su o njemu morali svaki dan stjecati nova znanja. Iako virus još nije pobijeđen ipak se sada o njemu zna puno više – kako se prenosi, koliko dugo može preživjeti vani, koliko je opasniji od virusa gripe, koliko je sojeva... Sve te nove informacije pomažu znanstvenicima u pronalaženju cjepiva protiv tog virusa, ali i kako bi dali korisne informacije ljudima kako se najbolje zaštititi od zaraze te kako postupiti imaju li simptome te bolesti.
Večernji list u 20 točaka donosi najnovije spoznaje o virusu zbog kojeg neki, nažalost, i umiru i koji iz dana u dan sve više negativno utječe na svakodnevni život. Od otkazivanja brojnih događanja i putovanja do potpune promjene načina ponašanja...
1. Cjepivo protiv novog koronavirusa još nije pronađeno, no na tome se radi vrlo intenzivno
Prema riječima hrvatskog znanstvenika prof. dr. sc. Ivana Đikića sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu, na cjepivu protiv novog koronavirusa vrlo intenzivno rade akademske institucije i biotehnološka i farmakološka industrija. Đikić ističe da tisuće laboratorija širom svijeta detaljno istražuju taj virus i brzo šire sve relevantne informacije, što pomaže kompanijama koje imaju tehnologiju da stvaraju i nova cjepiva. Đikić navodi primjer Moderna Therapeuticsa koji stvara RNK bazirana cjepiva pod nazivom mRNA-1273. Kandidat za stvaranje cjepiva, navodi naš znanstvenik, izoliran je samo 42 dana od pojave CoV2 virusa. Njihovo cjepivo je u prvoj fazi kliničkog ispitivanja, a u suradnji s NIH-om prikupljaju volontere i započet će s prvim kliničkim pokusima za mjesec do dva. Kao drugi primjer Đikić navodi Inovio Pharmaceutical koji koristi DNK bazirano cjepivo u pretkliničkim ispitivanjima koje bi trebalo stvarati protutijela na CoV2 i štititi ljude. Đikić pritom kaže da nitko ne može reći kada će ta cjepiva biti dostupna jer prije svega treba napraviti cjepivo koje neće štetiti, a tek nakon toga koje će štititi.
2. COVID-19 ostaje u zraku najmanje 30 minuta, a na plastici može preživjeti i više od devet dana
Prema najnovijim istraživanjima, doznali smo i koliko dugo novi koronavirus može preživjeti na određenim materijalima kao i što povećava rizik od zaraze. Njemački znanstvenici sa sveučilišta Greifswald dokazali su da virus na aluminiju prestaje biti zarazan nakon dva do osam sati, a na drugim metalnim površinama preživljava pet dana. Najdulje pak može preživjeti na plastici, s koje se zaraza može prenijeti i nakon devet dana. Prema rezultatima istraživanja koje su proveli kineski epidemiolozi, a objavljeni su u znanstvenom časopisu Practical Preventive Medicine, COVID-19 ostaje u zraku najmanje 30 minuta te se prenosi na udaljenosti od otprilike 4,5 metara u zatvorenim prostorima. Istraživanja su potvrdila da se COVID-19 može prenijeti i ako osoba dođe u kontakt s predmetom na kojem se nalazi virus, odnosno koji je dirala zaražena osoba. Također, istraživanja su pokazala i da novi koronavirus može preživjeti više od pet dana u stolici i tjelesnim tekućinama.
3. Kinezi i Japanci razvili su brze testove koji za 15 minuta daju odgovor je li tko zaražen koronavirusom
U Kini, Italiji i Japanu koriste 15-minutni test krvi na novi koronavirus. Taj se brzi test izvodi tako da se uzima kapljica krvi iz uboda prsta, a prema nekim izvorima taj test pokazuje ozbiljnost koronavirusne infekcije kod pacijenta i u slučaju kad ne pokazuje simptome bolesti. Rezultati tog brzog testa na COVID-19 prikazuju se na sličan način kao kod kućnog testa na trudnoću. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) još nije odobrila takve testove. A jedna studija tvrtke Biomedomics, koja je također razvila brzi test na novi koronavirus, pokazala je da je test pokazao ispravnu dijagnozu na zarazu tim virusom u 80 posto slučajeva.
4. Svi zaraženi koronavirusom ne moraju imati simptome bolesti, a mogu biti zarazni za druge osobe
Virus je detektiran i u ljudi koji nisu imali nikakvih simptoma. Takav slučaj dokazan je i u Hrvatskoj kod djevojke mladića koji je prvi laboratorijski potvrđeni slučaj infekcije koronavirusom u nas. Ona je bila pozitivna tek nakon više testiranja, a simptome nije razvila. U literaturi, nadalje, navodi se slučaj dvoje Nijemaca evakuiranih iz kineske provincije Hubei koji su bili pozitivni, a nisu imali nikakve simptome bolesti te su bili zarazni za okolinu. Treba napomenuti da se novi koronavirus tek izučava tako da je među dostupnim studijama o asimptomatskim bolesnicima dostupan rad prema kojem je 19 pacijenata hospitalizirano zbog temperature i respiratornih problema nakon kontakta s članicom obitelji koja nije imala nikakve simptome, a došla je iz Wuhana, grada iz kojeg je krenula epidemija koronavirusa. Ona je pak ostala bez simptoma cijelo vrijeme, tj. idućih 19 dana kliničkog motrenja.
5. U Hrvatskoj se testira samo one koji dolaze iz žarišta epidemije i/ili imaju simptome
Svaka zemlja odredila je svoje kriterije za testiranje na koronavirus. U Hrvatskoj su ti kriteriji boravak u žarištima epidemije te kontakt s oboljelima. Nakon potvrde koronavirusa, u Hrvatskoj ne ide automatsko testiranje svih kontakata nego mjera samoizolacije. Struka je napomenula kako se sve procjene donose individualno na temelju kliničke slike i epidemioloških podataka.
6. Pretpostavlja se da je inkubacija od 14 dana dovoljna za pojavu simptoma infekcije
Dva tjedna samoizolacije ili dva tjedna karantene praksa su u nas, ali i u drugim zemljama za ljude za koje postoji mogućnost da su bili u kontaktu s ovim virusom. Taj period uobičajena je mjera koju su epidemiolozi propisali na temelju ponašanja poznatih virusa. Dakle, to nije znanstveno dokazan (ne)dovoljan period u ovom trenutku, nego se struka vodi uobičajenom praksom na temelju znanja o ponašanju ovakvih respiratornih virusa. Prema jednom istraživanju na 181 oboljelom od koronavirusa, medijan pojave simptoma je peti dan od kontakta s virusom, a dio ljudi simptome je razvio pak tek nakon 11,5 dana. Stoga se primjerenom i opravdanom smatra izolacija ili karantena u trajanju od 14 dana.
7. Liječenje od korona virusa je simptomatsko
Liječenje koronavirusa je simptomatsko, što znači da se ublažavaju simptomi bolesti koji su individualni pri čemu se naglašava da su u većine ljudi blagi ili umjereni. Grlobolja, povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, uobičajeni su simptomi infekcije radi koje se često ta bolest uspoređuje s gripom. Jedino dostupno liječenje, kao i kod drugih takvih infekcija, jest smanjiti simptome lijekovima protiv boli, protiv temperature, nadoknaditi tekućinu itd. Treba naglasiti i da su navedeni simptomi najčešći, što ne znači da infekciju koronavirusom ne mogu pratiti i drugi simptomi pa se tako opisuju i pacijenti koji su dobili osip po koži. Kod rizičnih skupina, posebice, simptomi postaju teži pogoršanjem bolesti.
8. U samoizolaciji ili karanteni bolovanje je na teret države
Propisana samoizolacija u Hrvatskoj traje četrnaest dana i putem tog rješenja epidemiologa svi zaposlenici imaju pravo na bolovanje na teret države. U tom slučaju naknada za tih 14 dana bolovanja iznosi 2128,64 kuna. Druga mogućnost je dogovor s poslodavcem za rad od kuće. Da bi se ostvarilo bolovanje na teret države, mora se imati rješenje epidemiologa.
9. Lijekovi za HIV i ebolu mogu pomoći kod koronavirusa
Lijekovi koji se koriste kod terapije HIV-a i ebole pokazali su se u nekoj mjeri učinkovitima kod ove infekcije što ne znači da za nju postoji lijek. Kada se nekoga smatra izliječenim od koronavirusa, razlikuje se među zemljama. Kod nas je rečeno da će se oboljeli smatrati izliječenima nakon dva uzastopna negativna testa tijekom 48 sati. Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti uz to savjetuje da se u obzir uzme i izostanak simptoma bolesti te stroga izolacija od 14 dana nakon otpusta s liječenja.
10. U Kini se novi koronavirus širio prvenstveno među članovima obitelji i bliskim kontaktima, a manje na javnim mjestima
Prijenos novog koronavirusa u Kini, u kojoj je zaraza krenula i koja ima najviše oboljelih, dogodio se među članovima obitelji i bliskim kontaktima. Širenje virusa u zajednici bilo je manje uobičajeno. Te je podatke iznijela Maria Van Kerkhove, voditeljica Odjela za bolesti i zoonoze Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema njenim riječima, novi koronavirus ne kruži zajednicom, čak ni u područjima s najvećom učestalosti u Kini. Maria Van Kerkhova navela je da su podaci koje je dobila iz Kine pokazali da virus pronalazi put u domaćinstvu i da se tamo prenosi. Jedan član obitelji zarazi se i prenese zarazu na druge članove. Stopa sekundarnog napada – a to je postotak ljudi u kućanstvu koji su se zarazili nakon što je netko donio virus kući – bila je između tri i deset posto. Van Kerkhova je objasnila i da širenje virusa u zajednici uključuje prijenos u kinodvoranama, u podzemnoj željeznici ili na ulici. A tada ne postoji način da se pronađe izvor zaraze jer ne postoji veza između zaražene osobe i osobe koju zarazi. A to u ovom istraživanju nisu pokazali kineski podaci.
11. Ne zna se hoće li toplo vrijeme suzbiti širenje koronavirusa
Znanstvenici su oprezni s tvrdnjom o utjecaju vremenskih prilika na koronavirus. Nitko sa sigurnošću ne tvrdi da će koronavirus, čim zatopli, nestati ili da će se njegovo širenje s visokim temperaturama zraka smanjiti. Postoji nada da će se ponašati kao ostali kapljični virusi poput onog gripe, koji se sezonski povlači, no to se još ne zna, a opet, oboljelih ima i na područjima s visokim temperaturama zraka. Neka kineska istraživanja govore u prilog prvoj opciji, no postoje i studije koje to pobijaju.
12. Koronavirus i gripa: koja je opasnija, sličnosti i razlike
COVID-19 opisuje se kao bolest najsličnija gripi i stalno se mijenja procjena je li novi koronavirus opasniji od virusa influence, od kojeg godišnje u svijetu umre između 250.000 i 650.000 ljudi. Mnoge smrti koje je posredno izazvao virus gripe, kod npr. kronično bolesnih ljudi, bilježe se kao smrti od tih kroničnih bolesti pa bi stvarna smrtnost uzrokovana gripom bila i veća kad bi se to uzelo u obzir. Osim toga, stanovništvo se dobrim dijelom cijepi protiv gripe pa to sprečava njeno širenje. Zbog nepostojanja cjepiva, virus SARS-CoV2 koji uzrokuje bolest COVID-19 opasniji je od virusa influence, ističe prof. Ivan Đikić. Đikić je objasnio i zašto cjepiva protiv gripe ne pružaju nikakvu zaštitu protiv koronavirusa. “Oba virusa pripadaju RNK virusima, znači da svoj genetski materijal prenose preko RNK, a ne DNK u kojoj je zapisan ljudski genom. No, oni se ipak razlikuju jer je koronavirus pozitivni-strand RNK virus, dok je influenca negativni-strand RNK virus koji se razlikuju u životnom ciklusu unutar ljudskih stanica i koriste različite antigene i enzime. ” Procjenjuje se da inkubacija za koronavirus traje pet-šest dana, dok za virus gripe traje tri dana. Gripa kreće naglo, a koronavirus postupno.
13. Dva soja koronavirusa?
Dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stava da nema dokaza da se virus mijenjao, kineski znanstvenici tvrde da je riječ o dva soja virusa temeljem razlika u genomu. Izdvojili su tim L u 72 ispitana slučaja i tip S u 29 slučaja. Smatraju da je tip L najvjerojatnije nastao iz starijeg tipa S, koji je stvoren nakon prelaska virusa sa životinja na ljude. Oba tipa virusa kolaju u trenutačnoj epidemiji, a kako je tip L češći, pretpostavlja se da je agresivniji od tipa S, no to još ne govori o težini bolesti koju svaki od tih sojeva uzrokuje.
14. Smrtnost od koronavirusa je od0,5 do jedan posto
Koliko je, zapravo, smrtonosan novi koronavirus? Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatak da je oko 3,4% zaraženih umrlo. Prof. Igor Rudan, međutim, upozorava na to da je ta brojka prevelika i procjenjuje kako stvarna smrtnost od koronavirusa iznosi oko 0,6% do najviše 1%. “Broj koji je WHO istaknuo odnosi se pretežno na sve one koji su zbog COVID-19 završili u bolnicama u Wuhanu u ranoj fazi epidemije te one koji su se tamo od njih zatim razboljeli, a već su i sami bili u teškom stanju zbog drugih bolesti...
Prvi je dodatni dokaz izvještaj međunarodne komisije stručnjaka koja je posjetila Kinu. Oni su zaključili da, kada se pogledaju baš svi slučajevi diljem Kine koji su zabilježeni nakon 1. veljače, kada se znatno popravila i proširila identifikacija svih zaraženih, a bolnice se bolje pripremile na epidemiju, stopa smrtnosti svih slučajeva koji su došli pod zdravstveni nadzor i bili testirani pala je na 0,7%. U toj zemlji doista su učinili sve da agresivno traže sve zaražene i izoliraju ih te liječe. Upravo smo dobili i brojku od njih, a podijelimo li umrle s otkrivenim zaraženima (koji i dalje nisu svi zaraženi), dobivamo brojku malo iznad 0,6%. Obje bi ove brojke mogle i ponešto narasti, ali ne znatno... Prema svemu što znamo o epidemiologiji, ta brojka morala bi biti od 0,5 do 1%, a možda i znatno manja”.
15. Neki su pacijenti proglašeni zdravima, ali su i dalje bili pozitivni na koronavirus
Neki su pacijenti ozdravili, no nakon toga ponovno se potvrdila prisutnost koronavirusa u njihovu organizmu. Moguće je da su ti pacijenti prerano pušteni. Naime, pacijenti se smatraju zdravima i mogu biti otpušteni iz bolnice ako im brisovi ne pokazuju prisutnost virusa dvaput zaredom u 48 sati, ako CT pluća ne pokazuje nikakve lezije te ako nemaju nikakvih očitih simptoma bolesti poput visoke temperature. Smjernice sugeriraju i da oporavljeni pacijenti barem dva tjedna nakon otpuštanja iz bolnice budno paze na svoje zdravstveno stanje i dolaze na ponovljene testove. Zato ni prvooboljeli u Zagrebu još nije pušten iako je već imao jedan negativni test. Drugi je pokazao da je virus i dalje prisutan.
16. Virus se ne prenosi hranom
Trenutačno nema dokaza da bi hrana mogla biti izvor ili prijenosnik zaraze koronavirusom, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti izvijestio je da, iako su u Kini životinje najvjerojatniji izvor prvotne zaraze, virus se prenosi s čovjeka na čovjeka. Znanstvenici i vlasti u cijelom svijetu prate razvoj bolesti i do sada nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa koronavirusa putem hrane.
17. Još nije zabilježen slučaj zaraze pasa koronavirusom
Pojavile su se informacije o prvom psu koji je zaražen koronavirusom koji bi onda bio i prvi slučaj prijenosa zaraze s ljudi na životinje. No potvrde toga još uvijek nema pa tako u nadležnim institucijama i dalje tvrde da još nije zabilježen takav slučaj.
18. Više je zaraženo starijih nego mlađih osoba
Prema podacima talijanske civilne zaštite, koronavirusom u toj državi zaražena su 43 djeteta do devet godina, što je 0,05 posto ukupno zaraženih. U dobi od 10 do 19 godina zaraženo je 85 osoba, a 296 u dobi od 20 do 29 godina. Što su osobe starije, broj zaraženih sve je veći, a prosječna dob osobe zaražene koronavirusom u Italiji je 65 godina. Od svih zaraženih, 62 posto su muškarci.
19. Pandemija je proglašena
Pandemija se proglašava kada se neki virus nekontrolirano širi diljem nekoliko kontinenata ili globalno. U povijesti zabilježene su primjerice pandemije boginja i tuberkuloze, kuga je bila najrazornija. Svjetska zdravstvena organizacija jučer je zarazu koronavirusom proglasila pandemijom.
20. U Hrvatskoj se dnevno provede 20-ak testova
U Hrvatskoj je dosad napravljeno oko 360-370 testova na koronavirus. Dnevno ih se provede 20-ak. Ravnatelj HZJZ-a doc. dr. Krunoslav Capak kaže da se testovi provode u Klinici Dr. Fran Mihaljević, a da ih može provoditi i HZJZ, ali da za to još nema potrebe.
