Uobičajena praksa organiziranja popisa stanovništva svakih 10 godina u BiH se ne poštuje i vrlo je izgledno da se u doglednoj budućnosti neće ni primjenjivati. U normalnim okolnostima uvelike bi trajale završne pripreme za provedbu popisa koji bi bio proveden tijekom ove godine.

Što gubimo, što dobivamo
Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 2013., i to nakon brojnih političkih nesuglasica i optužbi za malverzacije u prikupljanju i obradi podataka. Toga ima i u drugim zemljama s nedostatkom demokratske tradicije i slabim državnim sustavom, ali ono što se u BiH događalo na popisu prije deset godina i oko njega dovelo je taj proces na rub legalnosti, a i prikupljeni, obrađeni te objavljeni podaci za mnoge su vrlo upitni. Sigurno je da posljednji popis više nije relevantan za istraživanja, čak i da se pođe od pretpostavke da su prikupljeni točni podaci. Jednostavno, mnogo se toga promijenilo u deset godina, a demografi i statističari jednoglasni su u ocjeni da odgodom organiziranja novog popisa BiH mnogo gubi. Ove godine popisa sigurno neće biti jer nisu stvoreni ni zakonski ni financijski preduvjeti za to, a osim toga, nedostatak političke volje više je nego očit. Prijedlog teksta zakona postoji jer je Agencija za statistiku BiH formirala radnu skupinu po naredbi Vijeća ministara, koja je napravljeni tekst zakona dostavila entitetskim zavodima. Prema informacijama iz Agencije za statistiku BiH, sve tri ove statističke institucije zaključile su kako nije moguće uraditi finalnu verziju prijedloga zakona o opisu stanovništva zbog toga što nisu definirani neki osnovni elementi, kao što je kada će se popis održati, način na koji će se popisivati, koliko će sredstava biti potrebno ili kakva će se oprema koristiti. Čak i da sad počnu pripreme, jasno je da same provedbe popisa nema u sljedeće dvije godine. Čini se kako se politici i ne žuri mnogo, dok struka upozorava kako su podaci koji se prikupljaju na popisu vrlo važni. Najviše se svakako govori o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te brojnosti pripadnika određenog naroda ili vjere u BiH ili nekom njezinu dijelu. Međutim, na popisu se prikupljaju mnogo širi podaci koji su važni za praćenje trendova, usporednu analizu s drugim zemljama, kao i izradu strategija i drugih važnih planova i dokumenata.

Razlika u stvarnosti
U međunarodnim okvirima, pa i europskim, teško ćemo biti prepoznati i tretirani bez novih preciznih demografskih podataka, a njih nema bez popisa. To bi moglo utjecati i na pristup određenim financijskim sredstvima ili projektima. Ono što znamo i bez popisa je da se ukupna bosanskohercegovačka populacija značajno smanjila u proteklih deset godina. Razlika je vjerojatno u više stotina tisuća ljudi, koliko je BiH izgubila zbog iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta. Tu su i unutarnje migracije, promjene u obrazovnoj i strukturi radne snage. Popis je jedan od najvažnijih instrumenata za kreatore politika jer im pruža primarni izvor informacija o broju i karakteristikama stanovništva. On može mjeriti plodnost, smrtnost i prostornu distribuciju, pomoći da predvide i planiraju demografske trendove. On može otkriti rodne disparitete u zapošljavanju, pismenosti, dobi za brak i imovini. Popisni podaci mogu doprinijeti smanjenju siromaštva kroz identifikaciju korisnika i nedostataka u uslugama te može prikupiti informacije za ključne pokazatelje zdravlja majki kao što je smrtnost majki. BiH je prije 2013. godine provela popis stanovništva samo davne 1991. godine. Znači da su u protekle 32 godine samo jednom utvrđene činjenice koje se tiču brojnosti, strukture i kretanja bosanskohercegovačke populacije. Uspjeh će biti ako BiH u sljedeće tri godine bude mogla dogovoriti i organizirati novi popis.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’