Neke bolesti zbog pandemije praktički su „nestale” iz ordinacija obiteljske medicine, ali zato su pojavili novi problemi.
Možda je prerano reći kako se stvari vraćaju na „staro normalno“, ali ako uskoro tako i bude, sigurno nismo zaboravili prošlo proljeće kada su uslijedile razne zabrane, a među njima bilo je i to da više liječniku obiteljske medicine ne možemo otići kad poželimo, već se moramo najaviti i zatražiti točan termin konzultacije ili pak svoje probleme moramo opisati putem telefona ili e-maila, piše Ordinacija.hr.
Bez obzira na spomenute promjene, za razliku od bolnica, vaš je liječnik cijelo to vrijeme ipak bio dostupan, ali unatoč tome neki su preventivne preglede zanemarivali i tako ugrozili svoje zdravlje. Najgore posljedice preskakanja pregleda ipak će osjetiti kronični bolesnici. No je li ova godina pandemije, kada je o zdravlju riječ, donijela nešto dobro?
O promjenama koje su se dogodile i koje nas tek očekuju, razgovarali smo s dr. med. Ivanom Prpić Znidarčić, spec. obiteljske medicine.
Promjene smo doživjeli na početku kada je bio potpuni lockdown, kada su bolnice bile zatvorene, a mi smo bili jedini dostupni kao kontakt između pacijenta i liječnika. Naredba je bila da čekaonice moraju biti prazne pa smo se preusmjerili na telefone i mailove što je puno teži oblik rada jer se mora procijeniti tko je hitan slučaj, a tko nije na temelju poziva. Pacijentima je to također bila novost jer su naučili dolaziti kod liječnika obiteljske medicine zbog raznih stvari, pa dolasci u ambulantu često nisu bili opravdani. Stvari se danas polako mijenjaju i pacijenti opet u većem broju dolaze na preglede, mimo narudžbe, pojasnila je liječnica.
Preventivni pregledi
Na pitanje hoće li biti posljedica zbog preskakanja redovnih pregleda, preventivnih pregleda i neuzimanja terapije, dr. Prpić Znidarčić sa sigurnošću tvrdi da hoće.
Da, preventiva je bila zapostavljena i danas već imamo pacijente s tumorima u teže lječivim stadijima bolesti. Osobito je to vidljivo kod starijih ljudi koji su zanemarivali svoje simptome od straha da odlascima liječniku ne obole od korone, a mnogi iz straha nisu željeli otići ni do bolnice na dijagnostičke preglede koji nama na primarnoj razini nisu dostupni.
Neke kronične bolesti poput primjerice dijabetesa gdje je za dobru regulaciju bolesti bitno kretanje i pravilna prehrana nisu bile dovoljno dobro regulirane, pa sada ponovno pokušavamo vratiti sve na pravi kolosijek kako bi se prevenirale komplikacije.
Pacijenti s hipertenzijom koji kod kuće nemaju tlakomjere ili su zanemarili mjerenje tlaka sada dolaze u ordinacije s visokim vrijednostima koje treba korigirati i vratiti na normalu.
Svi smo u čudu gledali kako se ne pojavljuju podaci o osobama zaraženim gripom, zbog koje inače u ovo doba godine svi panično pazimo na unos vitamina i zaštitu od virusa. Je li za ovu sliku također odgovorna pandemija?
Radi se o sezonskoj bolesti koja se javlja negdje oko Božića i traje do Uskrsa i ona nije toliko virulentna kao koronavirus. Osobno nisam u ordinaciji imala nijednog pacijenta s gripom ove godine. Mislim da odgovor leži u velikom broju procijepljenih protiv gripe.
Naime, prošle se godine, u sezoni cijepljenja, puno više ljudi cijepilo, neki i prvi put u životu. Ljudi su poslušali preporuke da se cijepe protiv jedne teške virusne bolesti, kad već imamo dostupno cjepivo, kako ne bi oboljeli od obje teške bolesti odjednom. Vjerojatno bi se procijepio i puno veći broj ljudi da je cjepiva bilo više u pravo vrijeme, jer dok su došle dodatne doze popustio je i interes, budući da se tada već počelo govoriti o dolasku cjepiva protiv COVID-19. Također, svi nose maske, nije bilo druženja u zatvorenim prostorima, pojačano se pazi na higijenu ruku, a nisu radile ni škole što je također jedan veliki faktor u sprečavanju širenja infekcije.
Osim što nije bilo slučajeva gripe, liječnica je primijetila da je puno manje i bakterijskih infekcija, barem ih nema onoliko koliko je bilo prethodnih godina. Uzrok bi također mogao ležati u nošenju maski, higijenskim mjerama i zatvorenim školama koje su najveći rizik za respiratorne bolesti.
A što se događalo s alergijama?
Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati ove sezone, prošla je možda bila blaža jer smo svi bili u strogoj izolaciji pa se nismo puno kretali. Maske bi trebale biti od pomoći kao sredstvo zaštite. Moram istaknuti da nošenje maske može isušiti sluznicu pa ju je potrebno njegovati fiziološkim otopinama ili morskom vodom. Isušena sluznica podložnija je „napadu“ bakterija i virusa. Maske se moraju redovito prati ako su platnene ili baciti ako su jednokratne, u suprotnom mogu biti izvor zaraze, a i alergena, ističe liječnica.
Zbog smanjenog kretanja i fizičkih je ozljeda bilo manje ove godine, nije bilo puno slučajeva uganuća, bolova zbog povreda i sličnih ozljeda.
Ipak, kako je starijim ljudima posebno potrebno puno kretanja, bojim se da će oni osjetiti posljedice, posebno ako su kronični bolesnici pa bi moglo doći do pogoršanja zdravstvene slike u svakom pogledu. Baš kako je ozljeda bilo manje prošle godine, tako se čini da će ih sad biti više. Svi smo izašli iz „štosa“, pa dolazi do ozljeda s raznim predmetima iz kućanstva, a intenzivirali su se i vanjski radovi, dodaje dr. Prpić Znidarčić.
Smatra da sada, nakon prvotnog šoka i velike prilagodbe na pandemiju, ali i na potres koji nas je zadesio, moramo vidjeti koliko će to ostaviti traga i na mentalno zdravlje jer sve što se potiskivalo doći će na naplatu, a na nama je da svim svojim snagama i resursima pokušamo vratiti svoje mentalno zdravlje. Međutim, ako to sami nismo u stanju treba obavezno na vrijeme potražiti pomoć.
Ne kaže se uzalud: „Što nas ne ubije, ojača nas“, pa to treba imati na umu.
Iako su mnogi u ovih godinu dana izgubili svoje živote, mnogi su izgubili svoje članove obitelji, voljela bih na kraju još jednom naglasiti i poručiti svima da se pridržavaju preporuka koje im šaljemo mi kao stručnjaci u području zdravstva kao i preporuka Stožera.
Jedino ćemo se tako moći što prije vratiti životu koji smo vodili prije pandemije, sačuvati svoje zdravlje i zdravlje svojih najmilijih, a posljedice ćemo vjerojatno svi još dugo vremena osjećati, mnogi koji su preboljeli COVID-19 na svom zdravlju, a cijelo društvo na svim ostalim područjima života i rada. Jedino dobro možda će biti da iz svega izvučemo pouke za sve buduće situacije i krize, da se naučimo na brze prilagodbe i da na kraju ipak izađemo kao pobjednici, a možda i bolji ljudi i zrelije društvo – zaključuje liječnica.
