Prema najsvježijim dostupnim podacima, gotovo 20% bruto nacionalnog dohotka u BiH troši se na energiju, što je, u usporedbi sa 6,1% u SAD-u ili 4,75% u zemljama EU-a, zaista velik postotak. Energetska učinkovitost podrazumijeva niz mjera koje se poduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, uštede u troškovima i smanjenju emisija CO2, a koje, pritom, ne narušavaju uvjete rada i života.
Prirodni resursi
EU je energetsku učinkovitost istaknuo kao jedan od ključnih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja. Upravo je zbog toga nastala strategija energetskog razvoja, čime EU postaje svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena.
Ciljevi novog okvira EU-a za klimu i energetiku za 2030. su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990. Obvezujući cilj je da u cijelom EU udio obnovljive energije bude najmanje 27%, novi ciljevi za politike energetske učinkovitosti i sustav upravljanja te niz novih pokazatelja radi osiguravanja konkurentnog i sigurnog energetskog sustava. BiH je potpisivanjem ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu usklađivanja vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a te usvajanja europskih smjernica i standarda u području energetike. Imajući to na umu, kao i prirodne potencijale BiH, očekivan je i porast interesa stranih investitora na ovom polju. Ako se pogledaju prirodni resursi BiH (sunce, rijeke, biomasa od poljoprivrednog i životinjskog otpada, vjetar i sl.), jasno je da zemlja ima priliku istaknuti se na tom polju.
Potencijal biomase prepoznat je i u državnoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvitka BiH za razdoblje 2020. - 2030. godine, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u veljači 2023.
Stočna i biljna biomasa
- Biomasa, kao obnovljivi izvor energije, još uvijek je relativno zanemariva u BiH. Kada je riječ o poljoprivredi, mogu se razmatrati dvije kategorije: stočna i biljna biomasa.
Poljoprivredni ostaci, poput slame ili životinjskog otpada, i dalje ostaju neiskorišteni, a mogli bi značajno doprinijeti zadovoljavanju potražnje za biomasom u energetske svrhe - navodi se u strategiji. Dakle, dobrobit proizvodnje bioplina kao obnovljivog izvora energije je višestruka.
Njegovom upotrebom smanjuje se potražnja za fosilnim gorivima, odlaže se velika količina organskog otpada te proizvodi energija. Zatim, sprječava se emitiranje metana u atmosferu, a preradom biomase dobiva se kvalitetno gnojivo. Glavni sastojak bioplina je metan, njega ima od 50 do 70%, u ovisnosti o vrsti sirovina i vođenju procesa. Uz to, tu je i ugljični dioksid i kisik u znatno manjih postocima. Ima nekih drugih plinova, ali ispod jedan posto. Ako se bioplin prečisti tako da mu se koncentracija metana poveća na oko 98 posto, onda se može koristiti kao zamjena za prirodni plin.
Bez prečišćavanja koristi se u bioplinskim motorima uz pomoć kojih se proizvode električna energija i toplina. Bioplinska postrojenja smanjuju emisiju stakleničkih plinova jer se smanjuje emisija metana koja nastaje razgradnjom sirovog stajnjaka, komunalnog ili nekog drugog otpada. U bioplinskim postrojenjima se na siguran način mogu zbrinuti razne vrste otpada kao što je, naprimjer, pokvarena hrana ili općenito ostaci hrane. Unatoč svim nabrojenim prednostima, u BiH, nažalost, na prste jedne ruke mogu se nabrojiti svi proizvođači bioplina. Upravo takva je farma Spreča iz Kalesije. Na toj farmi vrlo su ponosni na svoje bioplinsko postrojenje i činjenicu da proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora. Kao sirovinu koriste goveđe gnojivo i pileći stajnjak, ali i prehrambene proizvode s isteklim rokom trajanja, što je posebno važno s aspekta prihvatljivog zbrinjavanja otpada. Riječ je o pionirskom postrojenju u FBiH.
