U BiH gotovo da nema izletišta ili vodenog toka koji nije zatrpan plastičnim otpadom, čiji je rok razgradnje i do 1000 godina. Zašto otpad završava u rijekama i pored cesta kad se na istom može čak i zaraditi? Plastika, papir i ostali iskoristivi materijali imaju svoju tržišnu vrijednost.
Može se zaraditi
Da se na otpadu može zaraditi, jasno pokazuju i brojke industrije koja se bavi recikliranjem u Europskoj uniji. Proizvodnja plastike u 2015. godini iznosila je 322 milijuna tona. Očekuje se da će se udvostručiti u idućih dvadeset godina. Potencijal za recikliranje plastičnog otpada u EU i dalje je većinom neiskorišten, u BiH gotovo nikako. Od reciklaže otpada u EU godišnje se ostvari prihod od 145 milijardi eura. U isto vrijeme novac u BiH, uvjetno rečeno, zatrpava se na deponijima. Članice Europske unije tijekom 2016. godine reciklirale su 6,8 milijuna tona plastičnog otpada od ukupno 16,7 milijuna tona, što je više od 40 posto. Do 2030. godine svu plastičnu ambalažu na tržištu EU potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu mora se drastično smanjiti, posljednje su poruke iz Europskog parlamenta. Ključni ciljevi europske strategije su smanjiti količinu plastičnog otpada, učiniti recikliranje profitabilnijim za poslovanje, zaustaviti onečišćenje mora te poticati ulaganja i inovacije.
Od 2012. BiH je članica sustava europskih operatora za reciklažu i ponovno korištenje ambalažnog otpada. Bh. operator ovog sustava je kompanija Ekopak.
Provedene akcije
Raznim akcijama nastoje ukazati bh. građanima na važnost odvojenog odlaganja otpada i reciklaže. Pa su tako, u suradnji s KJKP Rad, na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu postavili setove za odvojeno odlaganje otpada. Posjetitelji su mogli odlagati ambalažni otpad na pet lokacija gdje se održavao Festival na kojima je bilo raspoređeno 40 posuda za odvojeno odlaganje otpada, a JKP Rad je otpad transportirao na obradu i pripremu za reciklažu. Građani su mogli dobiti i letke s informacijama o ispravnom načinu odlaganja ambalažnog otpada, ali i male nagrade ako pravilno odlože ambalažni otpad. Akcija je uistinu hvalevrijedna, ali ambalažni otpad na Festivalu samo je kap u moru istog koji je u BiH odavno postao preveliki problem. Smanjenju istog svakako bi doprinijelo uvođenje povrata plastične ambalaže. Ovaj sustav odavno funkcionira diljem Europe, pa i u susjednoj RH. U RH pojedini plastičnu ambalažu vraćaju zbog ekološke osviještenosti, drugi zbog pukog preživljavanja sakupljaju ambalažu na kojoj mogu pristojno zaraditi, a ima i onih koji to rade iz hobija te dobiveni novac koriste na putovanja. Vjekoslav Kramer već godinama iz hobija plastične boce vraća u trgovine i od novca koji mu bude vraćen godišnje sebi plati putovanje. “Ja sam u roku godine dana skupio više od 7000 kuna i sebi u ljeto platio put u Tunis dva tjedna”, kazao je ranije za N1 Vjekoslav. Ovo je očit primjer da bi naknada za povrat ambalaža potaknula ljude da, umjesto u prirodu, ambalažu odlažu na adekvatan način.•
