Iako su međunarodni donatori potrošili čak 19 milijuna maraka na projekt jačanja javnih financija te povećanje učinkovitosti i efektivnosti upravljanja proračunom, vlasti u BiH i dalje donose godišnji proračun po inerciji, koji nije pravodoban, nedovoljno je transparentan, a za realizaciju definiranih ciljeva, programa i pripadajućih proračunskih sredstava nisu još uvijek utvrđene jasne odgovornosti, piše Večernji list BiH.
Strategija
Još 2006. godine donesena je strategija reforme javne uprave, koju su usvojile sve razine vlasti u BiH i koje su se obvezale da će raditi učinkovitije, da će proračun institucija BiH biti transparentniji, jasniji te da će se znati na koje je projekte novac otišao i na koji način je trošen, a ni 11 godina poslije ništa od zacrtanih ciljeva nije ispunjeno. Unatoč navedenim reformskim opredjeljenjima, kako ističu iz Ureda za reviziju, prema procjenama Svjetske banke iz 2014., BiH ima najneučinkovitiju javnu upravu u Europi, iza nje su samo ostale Moldavija i Ukrajina. Kako se bliži kraj ove godine i kako će se uskoro početi donositi godišnji proračuni za 2018. godinu, treba spomenuti zapažanje revizora koji u svojoj analizi, između ostalog, ističu: - Iako se reformske aktivnosti realiziraju u posljednjih desetak godina, informacije o učinkovitosti institucija imaju neznatan utjecaj na postupak donošenja proračuna. Javnost, ali i Parlament BiH, još uvijek nemaju na raspolaganju kvalitetnu informaciju o namjeni i očekivanim rezultatima proračunskih izdataka (programski proračun), a što su isticali i pojedini parlamentarci na sjednicama na kojim je razmatran nacrt proračuna. Informacija o proračunu institucija BiH u programskom formatu javno se ne objavljuje. Na službenoj web-stranici Parlamenta BiH, među objavljenim materijalima za sjednice Parlamenta, na kojim je razmatran proračun za 2015. i 2016., ne može se pronaći informacija o proračunu u programskom formatu.
Ograničenja proračuna
Spomenimo kako je maksimalni iznos rashoda za financiranje institucija BiH od 2012., zbog financijske krize, definiran na 950 milijuna KM. Taj se iznos nije mijenjao od 2012., a ista ograničenja za prihode i rashode institucija BiH predviđena su i za razdoblje od 2017. do 2019. godine. Unatoč reduciranom proračunu i danoj pomoći iz međunarodnih fondova, i dalje se državnim, ali i entitetskim vlastima, zamjera što svih ovih godina nisu u stanju napraviti izvršenje proračuna transparentno ni u FBiH. •
