Sabor Hrvatske zajednice Herceg Bosne dobio je novo vodstvo. Za predsjednicu je izabrana Lidija Bradara. Ova iskusna političarka, koja je do sada obnašala važne dužnosti u vlasti, trenutačno je i predsjedateljica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U intervjuu govori o Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni, njezinoj povijesnoj važnosti, radu Sabora i djelovanju u budućnosti, aktualnim političkim trenucima i nužnosti promjena kako bi sva tri naroda bila ravnopravna.
Večernji list: Krajem svibnja izabrani ste za predsjednicu Sabora Hrvatske zajednice Herceg Bosne. O kakvoj je zapravo organizaciji riječ, tko su njezini članovi, kakvi su joj programski ciljevi?
- Hrvatska zajednica Herceg Bosna utemeljena je 1997. kao odgovor hrvatskih dužnosnika i institucija s hrvatskim predznakom na gašenje Hrvatske Republike Herceg Bosne. U pitanju je nevladina udruga građana koja, evo, već 24 godine, uz dužnosnike hrvatskog naroda na državnoj i federalnoj razini, okuplja predstavnike institucija i organizacija u BiH, kulturnih, sportskih, znanstvenih..., ukratko svih koje u svome nazivu imaju predznak “hrvatski”. Sve one delegiraju određen broj izaslanika u Sabor HZ HB, koji je krajem svibnja izabrao novo rukovodstvo. Ovoga puta s nešto manjim brojem izaslanika zbog pandemije koronavirusa. Sabor je održan, izabrano je novo rukovodstvo koje nastavlja provoditi programske ciljeve organizacije. To su, prije svega, zaštita digniteta Domovinskog rata, zaštita i razvoj identiteta hrvatskoga naroda u BiH, ali i očuvanje sjećanja na ulogu i značaj Herceg Bosne.
Večernji list: Koliko se programska načela HZ HB podudaraju s načelima Hrvatskog narodnog sabora BiH?
- Hrvatska zajednica Herceg Bosna zapravo je preteča Hrvatskog narodnog sabora jer je nastala odmah po gašenju HR HB, dok je HNS nastao kasnije te u svom programu i obujmu rada ima puno šire područje djelovanja, prije svega, političko. I jedna i druga organizacija okupljaju legitimno izabrane hrvatske predstavnike, organizacije i institucije s hrvatskim predznakom, s tim što HNS obuhvaća sve izabrane hrvatske predstavnike, od općinske do državne razine, te djeluje isključivo na političkoj platformi. Svaka od ove dvije organizacije ima svoju zadaću. One se, istina, nekad preklapaju, ali ni jedna ni druga nisu viška. Svaka ima svoje područje rada i djelovanja, HNS šire, političko, HZ HB radi na očuvanju identiteta naroda i vrijednosti Domovinskog rata i HZ HB. Tako smo obuhvatili prošlost i budućnost koje se prepliću na jednak način kao i HNS i HZ HB.
Večernji list: Hoće li nakon promjena na čelu HZ HB biti i promjena u radu te organizacije?
- Programski ciljevi i načela HZ HB ostaju isti, a to su očuvanje i jačanje identiteta hrvatskog naroda u BiH, zaštita digniteta Domovinskog rata i očuvanje sjećanja na ulogu i značaj Herceg Bosne. Uz spoj mladosti, iskustva i entuzijazma koji imamo, planiramo napraviti iskorak kojim bismo sadašnjim generacijama približili ulogu i značaj HZ HB, sve ono što je značila hrvatskom narodu u BiH, njezin doprinos nastanku BiH o kojemu će u konačnici, bez obzira na sve što se govori u dijelu javnosti, najbolje suditi povijest. Uvjerena sam da će upravo povijest prepoznati njezinu ulogu i značaj u obrani hrvatskog naroda, ali i BiH u proteklom ratu. Mislim kako možemo napraviti taj dodatni iskorak.
Večernji list: Kosi li se i na koji način vaša dužnosti u HZ HB s ostalim političkim dužnostima koje obnašate, predsjednica ste Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, članica Predsjedništva HDZ-a BiH i HNS-a BiH?
- Apsolutno ne. Upoznata sam sa Zakonom o sukobu interesa i on mi ni na koji način ne brani biti i na čelu jedne nevladine i neprofitne organizacije kakav je HZ HB. Osim toga, moj angažman u udruzi, kao i na političkim dužnostima koje obnašam je isti, a to je boriti se za jednakopravnost hrvatskog s druga dva konstitutivna naroda u BiH, za BiH kao zemlju jednakopravnih naroda, za kvalitetniji život svih stanovnika BiH i njezinu europsku budućnost. Preuzimanjem dužnosti predsjednice Sabora HZ HB preuzela sam dodatne obveze, ali, ipak, to je za mene, uz odgovornost, i velika čast.
Večernji list: Dio procesa oduzimanja prava hrvatskom narodu je i osporavanje korištenja naziva “Herceg Bosna” uz koji se u bošnjačkoj javnosti često koristi predznak “tzv.”. Zašto nekima toliko smeta naziv Herceg Bosne?
- Svjedoci smo kako ima onih koji ne misle isto, kao i ne vjeruju u naše dobre namjere. Njih kroz rad i djelovanje HZ HB želimo podsjetiti da postoje živi svjedoci naše bliske prošlosti u kojoj je Herceg Bosna bila jamstvo opstanka hrvatskog naroda u BiH, a samim time i daytonske BiH koje nema bez Hrvata. Hrvatski narod je u sadašnju BiH unio svoj identitet, kulturu, tradiciju, sportske talente, umjetnike, glazbenike, znanstvenike, gospodarstvenike... koji su također veliki potencijal i bogatstvo ove zemlje. Svjesni smo da pojam Herceg Bosne nekima smeta, drugima ne predstavlja ništa, ali i da je puno onih kojima ona predstavlja sve. Ne želim nikome držati povijesne lekcije zašto i kako je osnovana, međutim, sve rečeno i danas je dokaz da nam je i dalje potrebna. U njoj su naši osjećaji, povijest, značaj, u njoj je naš opstanak. Tako će biti do ostvarenja potpune i krajnje ravnopravnosti hrvatskog naroda, od Neuma do Orašja, u svakom mjestu gdje žive Hrvati!
Večernji list: Je li Hrvat koji voli i u srcu nosi HZ HB na bilo koji način neprijatelj BiH, je li vrijeme da se pošalju poruke kako su Hrvati u FBiH unijeli Herceg Bosnu, da ona nije takozvana, već je bila stvarna i njezin doprinos u oslobađanju BiH od srpskog agresora stvaran je i nemjerljiv u odnosu na Armiju RBiH?
- Naravno da nije. HZ HB osnovan je kao jamstvo opstanka hrvatskog naroda, ali i same BiH. Nažalost, u proteklim godinama i danas ona je bolni podsjetnik svih nepravdi koje su se događale hrvatskom narodu. Ali Herceg Bosna ujedno je i zalog budućnosti hrvatskoga naroda, a samim time i BiH. Naše je pravo djeci i unucima prenijeti što se dogodilo na ovim prostorima, naša kolektivna memorija ne smije izblijedjeti. Isto to pravo ne osporavamo ni drugima, a svi zajedno činimo BiH kakva je danas, koje nema bez Hrvata kao jednakopravnog naroda koji je u BiH svoj na svome, BiH je i naša domovina, a njezinu budućnost vidimo u Europskoj uniji.
Večernji list: Ovih dana intenzivirane su aktivnosti oko donošenja izmjena Izbornog zakona BiH. Dijelite li optimizam predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića oko uspješnog završetka pregovora?
- Iako smo svjesni da se dogovori u BiH teško postižu, a i kad se postignu, neki od njih se ne provode. Ipak, moramo biti svjesni da nam vrijeme istječe, već smo u drugoj polovini godine i više nema vremena za odgađanje. Dijelim optimizam predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića jer on znači da volimo BiH i želimo graditi njezinu budućnost na temeljima ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u BiH te sam uvjerena kako ćemo uskoro imati usuglašene izmjene i dopune Izbornog zakona u BiH u koje će biti ugrađena i načela legitimnog predstavljanja
povijest je to prepoznala i pečatirala u Hagu.