Čak 51 posto djece našlo se u situaciji da je njihovo pravo bilo ugroženo, a njih 46 posto nije zatražilo zaštitu prilikom kršenja tih prava, dok 23 posto djece tvrdi da se prava djeteta u njihovim zajednicama krše često, a 60 posto smatra da mogu doprinijeti poštivanju prava djeteta, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 473 djece iz ukupno 23 lokalne zajednice dobi od 8 do 18 godina. Istraživanje je rađeno za potrebe dječjeg monitoring izvješća o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini, koje su načinila djeca i mladi, predstavnici devet dječjih skupina iz BiH. Kada je riječ o poznavanju Konvencije o pravima djeteta, isto istraživanje pokazalo je kako je 74,8 posto djece koja su sudjelovala u istom čulo za Konvenciju, dok ih 25,2 nije čulo za istu.
Stanje i prava
Nadalje, 94,4 posto djece imalo se priliku informirati o pravima djeteta, dok ih 5,6 nije imalo tu priliku. Govoreći o pravima koja se najčešće krše, djeca su navela: "Pravo na mišljenje je jedno od osnovnih prava koja se krše u edukativnoj nastavi", "Djeca određenih naroda našeg grada, države uopće nemaju priliku školovati se i živjeti život jednog djeteta". U slučaju kršenja svojih prava većina djece prvo bi se obratila roditeljima, školskom osoblju, prijateljima i policiji, zatim Instituciji ombudsmana. Očekivano, najveći broj djece, njih 73,2 posto, smatra kako su njihova prava najviše ostvarena u obitelji, 45,1 posto smatra da je to u društvu, a 39,3 posto u školi. Dječja prava bila su tema okruglog stola o primjeni preporuka UN Odbora za prava djeteta koji je održan u Sarajevu i na kojem je, između ostaloga, predstavljeno monitoring izvješće o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019. - 2022. koji su načinile nevladine organizacije i dječje monitoring izvješće o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini, koje su izradila djeca i mladi, predstavnici devet dječjih skupina iz BiH. Mirsada Bajramović, direktorica Udruge "Zemlja djece u BiH", članica Mreže "Snažniji glas za djecu", tom je prilikom rekla da nalazi alternativnog izvješća o stanju prava djece pokazuju da država BiH najveći dio preporuka UN Odbora za prava djece nije primijenila, odnosno ispoštovala, i da je vrlo mali broj preporuka koji je realiziran u prethodnom trogodišnjem razdoblju. - Određeni napredak postignut je u oblasti socijalne zaštite kada je riječ o ujednačavanju prava djece na dječji dodatak, kao i kada je u pitanju položaj roditelja njegovatelja, kao i u oblasti udomiteljstva. Međutim, ako pogledamo sve druge oblasti koje se tiču prava djece, apsolutno možemo vidjeti da nema nikakvog napretka - istaknula je Bajramović dodajući da dječja prava nisu prioritet nadležnih institucija.
Žrtve nasilja
Naglasila je kako još uvijek u ovoj zemlji sva djeca nemaju pravo na zdravstveno osiguranje zbog određene neharmonizacije zakonodavnog okvira s Konvencijom o pravima djeteta, a posebno su ugrožena djeca od 6 do 15 godina koja pohađaju obrazovni proces, a to su upravo djeca koja su žrtve nasilja, zlostavljanja, trgovine ljudima itd. Bajramović je navela da, nažalost, djeca žrtve nasilja u postojećem zakonodavnom okviru, kada je riječ o Federaciji BiH i Distriktu Brčko BiH, nisu prepoznata kao korisnici prava u oblasti socijalne zaštite. Govoreći o izvješću koje su načinila djeca, suradnica Mreže nevladinih organizacija za djecu BiH "Snažniji glas za djecu" psihologinja Aleksandra Štrbac navela je da su se oni odlučili fokusirati na nekoliko oblasti te izdvojili ono što je za njih najvažnije, a te oblasti su obrazovanje, problem nasilja nad djecom... - Zdravstveni sustav ocjenjuju kao problematičan u pružanju usluga za djecu, zatim informiranje i omogućavanje dječjeg sudjelovanja - rekla je Štrbac. Zaključila je kako djeca žele dati svoje mišljenje i sudjelovati u organizaciji svog života u društvu.
