Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto trebala bi sljedećeg tjedna u Bruxellesu razgovarati s dužnosnicima zaduženim za proširenje Europske unije. No, kako bi tamo došla s vjerodostojnim stavom, više je nego potrebno da Vijeće ministara BiH konačno usuglasi dva zakona, ali postigne i dogovor o Reformskoj agendi te otkoči pristup Planu rasta. Uz to, planira se i organiziranje summita EU - zapadni Balkan na kojemu će BiH biti predstavljena na razini Predsjedništva BiH u kojemu Hrvati nemaju legitimnog političkog predstavnika. Na jednakoj razini od tih predstavnika vlasti tražit će se rezultati. A nema ih u završnici godine. Jedino što se može smatrati s ograničenim napretkom je oblast pravosuđa. Premda je bila prisutna prilika za konačni dogovor i nastavak provedbe ključnih reformi, politička blokada na razini Vijeća ministara BiH, koja je u velikoj mjeri bila izazvana različitim interesima unutar vlasti, rezultirala je novim promašenim prilikama.
Unatoč političkoj volji koja je dolazila sa strane Europske komisije, Bosna i Hercegovina izgubila je prigodu za postizanje strateških ciljeva koji bi joj omogućili napredak na putu prema EU i početak pregovora o pristupanju. Jedan od ključnih trenutaka koji je mogao označiti početak europske integracije BiH bila je prilika za usvajanje zakona o zaštiti osobnih podataka i graničnoj kontroli, koji su bili nužni za nastavak reformi u okviru Reformske agende. Ovi zakoni bili su osnova za BiH da se s nižim kriterijima krene s pregovorima o pristupanju EU. S druge strane, o usvajanju Reformske agende ovisila je i kvalifikacija za pristup financijskim sredstvima iz Plana rasta, koji bi omogućio bržu provedbu reformi u BiH.
Nažalost, političke blokade u završnici godine iz entiteta Republika Srpska ponovno su postavile prepreke u procesu usvajanja zakona koji su bili ključni za napredak države prema EU. Uz političke blokade koje se odnose na gospodarsku i zakonodavnu integraciju, BiH se suočava i s ograničenim napretkom u reformi pravosuđa. Na osmom sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, održanom u prosincu 2024. godine u Bruxellesu, Europska komisija naglasila je da je BiH postigla određeni napredak u ovoj oblasti, ali kako je potrebno daljnje ubrzanje reformi. Glavni zahtjevi koje Europska komisija postavlja pred BiH uključuju provođenje izmjena Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), usvajanje novog Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima BiH.
Međutim, ni tu nije bilo dovoljno političke volje za bržu realizaciju. Usvajanje strategije za reformu sektora pravosuđa, učinkovito provođenje državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina te uvođenje presuda Međunarodnog suda i njegovih pravnih nasljednika u domaće kaznene evidencije djelomično su realizirani. Europska komisija pozdravila je potpisivanje Sporazuma o pravosudnoj suradnji s Eurojustom, što pak predstavlja značajan korak u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma, no sada se očekuje njegova provedba. Najveće razočaranje vlasti u BiH na svim razinama izazvale su nepostizanjem dogovora o Planu rasta koji je osmišljen kao alat za potporu zemljama kandidatkinjama za pristup EU, što je predstavljalo prigodu za BiH da osigura više od milijardu eura za provedbu reformi, modernizaciju infrastrukture i poticanje ekonomskog rasta.
Međutim, zbog političkih blokada i neuspjeha u usvajanju ključnih zakona BiH će ostati uskraćena za priliku koju je ovaj plan nudio. Bez tih sredstava BiH će biti još više marginalizirana na europskoj političkoj i ekonomskoj sceni, a građani i poduzeća bit će uskraćeni za prilike koje bi takvi investicijski projekti mogli donijeti. Propuštanje ove prilike, kao i početka pregovora o pristupanju EU označava ozbiljnu stagnaciju, koja s vremenom može rezultirati jačanjem političke nestabilnosti, što može dodatno produbiti podjele među konstitutivnim narodima i dovesti do novih, još ozbiljnijih kriza u zemlji.
