Loša prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti, sjedenje za računalom postali su dnevni ritam građana BiH pa ne iznenađuju podaci da su građani BiH među najdebljima u Europi. Istraživanja su pokazala da je BiH druga u Europi, a šesta u svijetu po pretilosti. Još je drastičnija situacija kada se zna da je petina djece u BiH ekstremno pretila. Stoga se sve više o problemu pretilosti i važnosti zdrave prehrane govori u školama, a prosvjetni djelatnici organiziraju i radionice o toj temi, svjesni da je uz roditeljsku, najvažnija njihova uloga u životima djece. O ovom problemu govorila je za Vecernji.ba i ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta u ZHŽ-u Helena Lončar koja ističe kako se kroz razne programe pokušava djeci objasniti važnost zdrave prehrane i zdravog načina življenja.
Nedostaju školske kuhinje
- Kroz nastavne sadržaje se govori o zdravoj prehrani. Nažalost, nemamo školske kuhinje kakve, primjerice, postoje u Hrvatskoj, ali možemo ih upozoravati kroz nastavne sadržaje i tako promovirati prehranu koja je prihvatljiva i koja će sačuvati njihovo zdravlje - govori nam Lončar. U Ministarstvu prosvjete i kulture u Republici Srpskoj kažu da većina osnovnih škola u RS-u nema školske kuhinje. Stručnjaci upozoravaju kako je broj pretile djece u školama u porastu. Hamburgeri, pizze, pljeskavice, pite, slatkiši, gazirana pića su najčešća užina školaraca, a posljedica je pretilost. - U nekim osnovnim školama postoje kuhinje, ali to je prostor koji je pod zakupom. Znamo da bi školske menze bile od velikog značaja za pravilnu prehranu djece, ali ih ne možemo organizirati - kažu u Ministarstvu.
Projekt produženog boravka
Roditelji sve više postaju svjesni nezdrave prehrane pa djeca hranu nose od kuće. - Brojne bolesti pojavile su se kod djece u prethodnom razdoblju, a razlog tome zasigurno je i brza prehrana koju su mladi počeli uvelike konzumirati - govori za Večernji list majka osmogodišnjaka iz Mostara koji na svakom koraku može naći pizzu, hamburger, slatkiše i slične nezdrave namirnice. Liječnica Mirjana Bojić kaže da se pretilost istaknula kao bolest modernizacije uvjeta u kojima živimo i radimo. - Obroci su neredoviti, količina hrane je veća nego što je potrebno, fizička aktivnost je nedovoljna, a količina svakodnevnog stresa velika - ističe. Navela je i mišljenje “ako dijete više jede, bolje će napredovati”, što i nije sasvim točno jer sve ovisi o tome što dijete jede. U Osnovnoj školi “Osman Nakaš” produženi boravak plaća se 200 KM mjesečno, a djeca uz razne aktivnosti imaju doručak, ručak i užinu. - Važno nam je da se djeca zdravo hrane tako da im uz obvezno mlijeko, dajemo voće i povrće, bijelo meso i ostale zdrave namirnice kazali su nam u toj školi. U OŠ Ruđera Boškovića u Grudama redovito se organiziraju radionice kako bi se djeci pokazao pravi put pa je jedna od tema bila i problem pretilosti u dječjoj dobi, a odrađene su dvije radionice: “Zdrava hrana” i “Projekt školska kuhinja”. - Svatko treba naučiti osnove zdrave i balansirane prehrane i koja hrana je bogata proteinima, ugljikohidratima, a koja zdravim mastima. Iz prehrane treba postupno izbaciti šećer, voćne i gazirane sokove, kao i brzu hranu. Jedite četiri do pet obroka dnevno bogatih proteinima s dosta povrća i malo umjerenijim porcijama voća - riječi su Tarika Šešića, fitness-trenera i nutricionista, a osobito je važno da se mladi toga pridržavaju.
