Godinu dana nakon izbora najmanje dvije županijske vlade su pred smjenom ili rekonstrukcijom, a još dvije tek trebaju biti uspostavljene. To samo potvrđuje kako je na županijskoj razini turbulentna jesen te kako su dogovorene koalicije vrlo nestabilne, piše Večernji list BiH.
Tko će s kim?
Trakavica oko imenovanja nove Vlade Hercegovačko-neretvanske županije je, čini se, pred epilogom. Unatoč snažnoj polarizaciji na bošnjačkoj političkoj sceni, SDA i SDP spremni su, izgleda, zajednički ući u priču o uspostavi nove županijske Vlade s HDZ-om BiH, koji je nezaobilazan zbog činjenice da je potrebna dvotrećinska parlamentarna većina. Već je objavljeno i ime buduće premijerke, a mnoge je zatekla informacija da HDZ kandidira Mariju Buhač. U svakom slučaju, nakon dvaju izbornih ciklusa i još godinu trećeg, dosadašnja Vlada HNŽ-a trebala bi biti zamijenjena. Po pitanju kvota i raspodjele ministarstava, što se tiče rasporeda koji pripada konstitutivnim narodima, neće biti promjena i to će ostati kao do sada.
Dvotrećinska većina potrebna je i za konačno imenovanje Vlade u Hercegbosanskoj županiji, gdje je do sada tek obznanjena suradnja HNP-a i HDZ-a 1990. To je tradicionalno županija u čijem parlamentu sjede predstavnici većeg broja stranaka, što i samo koncipiranje Vlade čini težim i zahtjevnijim. Ranije je bilo najava da će stranke Hrvatskog narodnog sabora, a to su, uz spomenuti HNP i HDZ 1990., i HDZ BiH, biti okosnica buduće županijske Vlade. U međuvremenu pojavile su se neke druge informacije, a konačnog rješenja još nema. Jedino što ponavljaju svi politički akteri u HBŽ-u je da će se sve riješiti "uskoro". Dok Hercegovačko-neretvanska i Hercegbosanska županija tek trebaju dobiti prve vlade u ovom mandatu, neke druge županije su krenule u uspostavu već druge vlasti u nešto više od godinu dana.
U Sarajevskoj županiji "trojka" je pokrenula proces raskidanja poslijeizbornog saveza sa Strankom za BiH i njihove ministre će zamijeniti drugima koje će u županijskom parlamentu podržati samostalni zastupnici. Vlast u Sarajevskoj županiji formirana je još u vrijeme kada se očekivalo da će SBiH biti dio federalne i državne vlasti. Iako su oni odustali od ulaska u vlast na višim razinama, u Sarajevskoj županiji ostali su dio izvršne vlasti. Rješenje za promjenu je jučerašnja ostavka premijera Nihada Uka pa imenovanje nove Vlade u idućih mjesec dana koju će, u izmijenjenom sastavu, opet predvoditi ovaj kadar Naše stranke. Očekuju se promjene još nekih ministara iz "trojke", tako da će ovo biti ozbiljna rekonstrukcija županijske vlasti godinu nakon izbora. Sve se događa u vrlo nezgodnom trenutku za "trojku" jer su odnosi između partnera na općinskoj razini prilično narušeni. Posebno je to vidljivo u općinama Centar i Novo Sarajevo, gdje su načelnici koji su birani uime cijele "trojke" ostali bez parlamentarne većine. Osim toga, turbulentno je i unutar sarajevskog Županijskog odbora SDP-a.
Brojne špekulacije
Neke druge podjele i turbulencije "istopile" su parlamentarnu većinu u Zeničko-dobojskoj županiji. Zbog izlazaka pojedinih članova iz Bosanskohercegovačke inicijative zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića, ali i iz HDZ-a BiH, postojeća županijska Vlada izgubila je većinu u parlamentu. Iskoristio je to SDA i prikupio potpise za smjenu postojeće i imenovanje nove Vlade u kojoj će, očito, ova stranka voditi glavnu riječ. Već neko vrijeme špekulira se i o promjeni vlasti u Unsko-sanskoj županiji. Tamo lokalne stranke igraju znatno veću ulogu nego u većini drugih županija. Česti su i prelasci iz jednog u drugi politički tabor, pa neće biti iznenađenje ako uskoro budemo gledali smjenu vlasti i u Unsko-sanskoj županiji.
Za sada se stabilnom čini vlast predvođena SDA u Tuzlanskoj županiji. No, i ovaj prostor ima burnu političku prošlost obilježenu čestim stranačkim zaokretima i političkom trgovinom. Županije u kojima ne bi trebalo biti posebnih potresa su Zapadnohercegovačka i Posavska, gdje HDZ BiH ima natpolovičnu većinu u parlamentima, te Bosanskopodrinjska i Srednjobosanska županija. Sve što se zbiva na županijskoj razini ne bi se trebalo posebno reflektirati na federalnu i državnu vlast. Očito je da vlast nakon izbora nije uspostavljena po vertikali iako su mnogi iskazivali takvu želju. Mnogo je različitih kombinacija u pojedinim županijama i mnogo je specifičnosti na svakom prostoru. Vlast na federalnoj i državnoj razini povezuju neki dogovoreni ciljevi i programi i do sada županijska previranja nisu imala negativan učinak na ove vlade. Situaciju ipak komplicira činjenica da ulazimo u izbornu godinu i da politički ulozi postaju znatno veći.
