U ponedjeljak, 25. ožujka 2019., banjolučki biskup Franjo Komarica pohodio je u Zagrebu Hrvatsku maticu iseljenika, a zatim Ministarstvo za Kulturu. U Hrvatskoj matici iseljenika biskupa je primio ravnatelj Mijo Marić sa suradnicima. U biskupovoj pratnji je bio i Vinko Laštro, predsjednik Udruge prognanih Banjolučana „Nazaret“, javlja TABB.
U informativnom razgovoru bilo je riječi o naporima vodstva Banjolučke biskupije oko obrane i promoviranja osnovnih ljudskih i građanskih prava svih građana BiH pa tako i brojnih desetina tisuća obespravljenih katolika, koji više od dva desetljeća uporno, ali bezuspješno žele ostvariti svoje pravo na održivi povratak u rodni kraj.
Biskup je svoje domaćine također obavijestio o naporima koje zajedno sa svojim suradnicima poduzima u korist ne samo preostalih, malobrojnih katolika u entitetu RS, nego i u korist brojnih drugih sugrađana. U tom kontekstu se predviđa i prikladno obilježavanje značajnog jubileja 150-te obljetnice osnivanja čuvenog trapističkog samostana - opatije „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci, čime je započela „europeizacija“ toga dijela BiH.
U opatiji su tijekom desetljeća živjeli i izuzetno plodno djelovali redovnici čak iz 16 europskih država. Ravnatelj Marić je zahvalio biskupu za sav njegov dosadašnji neumorni trud i obećao pomoć u širenju istine o aktualnoj situaciji katolika odn. Hrvata s područja Banjolučke biskupije, kao i o slavnoj prošlosti samostana - opatije „Marija Zvijezda“.
U ministarstvu kulture je u pratnji svojih suradnika dr. Miljenka Aničića, direktora Europske akademije Banjolučke biskupije i mr. Frane Piplovića, voditelja Studije akademije, razgovarao s dr. Hrvojem Manenicom i suradnicima. Glavna tema razgovora je bilo već obećano sudjelovanje stručnjaka Ministarstva i s ministarstvom povezanih znanstvenih institucija u vrednovanju bogate sakralne baštine s područja Banjolučke biskupije, te o obilježavanju 150-te obljetnice osnivanja velezaslužnog samostana - opatije redovnika trapista „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci.
Biskupovi sugovornici su potvrdili svoju spremnost odazvati se zamolbi Banjolučke biskupije i pomoći u osnivanju Dijecezanskog
muzeja.
