Voće i povrće iz domaćeg uzgoja je najbolje - slažu se mještani. Nažalost, veletrgovine u velikom broju slučajeva ne prepoznaju to. Traže se jeftinije varijante. One iz uvoza. Primjerice, u jesenskim danima popularni su od povrća kupus, krastavci, mrkva, a od voća jabuke... Svojedobno, iz Italije se uvozio kupus u vrijednosti od 136 tisuća KM, krastavci - 200 tisuća KM, kruške i jabuke u vrijednosti većoj od 800 tisuća KM. Kilogram kupusa u domaćem uzgoju prodaje se i za 30 feninga.
Ljudi nemaju izbora
- Idemo u bescjenje samo kako bismo prodali. Nažalost, samo se cijena gleda, govore nam proizvođači kupusa iz Bugojna koji se bore s plasmanom proizvoda na tržište. Što se krastavaca tiče, ulazak stranih otkupljivača mnoge je motivirao za rad. Cijena prvoklasnih krastavaca kornišona kreće se od 1 do 1,20 KM u stranom otkupu, pa do višestruko većih cijena ako se prodaju izravno na tržnici. Ipak, brojni ističu kako je problem što veliki trgovci potiskuju male cijenama. - Veliki lanci utječu na prodaju robe na tržnici. Veliki nameti su na tržnicama i teško možemo prodavati, govori prodavač Bojan Kremenović za “ATV”. Kad je voće u pitanju, u Hercegovini ga nude i za marku po kilogramu. I tu je veliku ulogu odigrao uvozni lobi pa makedonsko grožđe sve više preuzima tržište. - Ni Hercegovina nije što je nekad bila. Stari bi prije izdahnuli u vinogradima nego dopustili da ih se posječe. Današnji žitelji kažu da im se ne isplati raditi, da je jeftinije kupiti, a ne pitaju se što kupuju. Vidi se da uvozno grožđe nema prirodnu boju, tko zna kakve kemikalije se koriste, ali rijetko koga to zanima. Pa se onda čudimo što je oboljelih više nego ranijih godina. Mora biti kad smo opredijeljeni za uvoz, a zemljišta su neobrađena, govori nam jedan grudski vinogradar.
Kupnja za manje novca
Ove godine rodile su i jabuke, a cijene variraju. Mali trgovci ih daju i za 40 feninga po kilogramu. - Nemamo izbora. Uvozni lobi nas uništava i prisiljava da idemo u bescijenje, govori nam jedan proizvođač jabuka iz banjalučkog okruženja. Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara u RS-u, svojedobno je kazao kako se u BiH uglavnom uvozi voće i povrće koje je u stranim zemljama na rasprodajama. - Voće i povrće se u inozemstvu kupuje jeftino. Nitko ne gleda koliko je voće i povrće stajalo u hladnjačama ni kakva je kvaliteta. To negativno utječe na domaće proizvođače jer oni zbog svega toga u sezoni ne mogu prodati svoj proizvod i onda su na gubitku svi, istaknuo je Usorac. U analizi izvoza i uvoza voća i povrća od 2011. do 2015. u BiH, koju su napravili CDS Consulting i Vanjskotrgovinska komora BiH, stoji da su među proizvodima koji su dominirali u 2015. godini banane, jabuke, naranče, rajčica, grah, krumpir i drugo voće i povrće, a uvoz je iznosio 293 milijuna KM. Od onog što možemo proizvesti najviše je uvezeno jabuka, i to u vrijednosti od 17 milijuna KM, zatim rajčica - 12 milijuna KM, pa graha - 9 mil. te sjemenskog krumpira i krumpir čipsa za 9 milijuna KM. U kilogramima, uvezli smo 31 milijun kilograma jabuka, 16 milijuna kg lubenice, 15 rajčice... Najviše se uvozi iz zemalja okruženja, te iz Italije, Turske i Nizozemske, stoji u analizi. Zemljište u BiH je za poljoprivrednu proizvodnju itekako plodno, stoga je ovakav prekomjeran uvoz proizvoda sumnjive kvalitete potrebno smanjivati.•
