Večeras, u ponoć, ulazimo u 2022. ostavljajući iza sebe još jednu godinu u "novom normalnom", strahu od koronavirusa, druženjima "na kapaljku"...
Iako smo svi manje raspoloženi, čemu je dodatno utjecala i socijalna kriza, enormna poskupljenja hrane..., a osjetno je za ovih blagdanskih dana smanjena i uporaba pirotehnike i vatrenoga oružja te se nekako čini kako se manje i slavi, u silvestarskoj noći ipak ne bismo pesimizmu smjeli dopustiti da nadvlada optimizam, piše Večernji list BiH.
Događa se suprotno
Što je doprinijelo takvu (ne)raspoloženju, manjem slavlju uz pucanje - pandemija ili možda čak i kampanje županijskih MUP-ova, upitali smo prof. dr. sc. Dragana Babića, specijalista neuropsihijatra i subspecijalista socijalne psihijatrije te voditelja Odjela za kronične psihoze Klinike za psihijatriju SKB-a Mostar i sveučilišnoga profesora.
- Pandemija je u mnoge obitelji i kod mnogih osoba donijela strepnju, brigu, depresiju i druge psihičke tegobe, što je smanjilo sreću i povećalo neraspoloženost, bezvoljnost i pesimizam. To je sigurno jedan od bitnih razloga zašto se ljudi za Božić i Novu godinu manje vesele te manje koriste i pirotehniku i vatreno oružje kako bi iskazali blagdansko zadovoljstvo i sreću – objašnjava prof. dr. Babić. Mjeseci prosinac i siječanj ustvari bi trebali biti najradosniji u godini, kaže, jer je tada najviše i blagdana. I bilo bi logično, dodaje, očekivati da se većina ljudi u to vrijeme osjeća sretno i radosno. No, kod nekih se događa upravo suprotno.
- Svi se u to vrijeme ne osjećaju tako i nemali broj njih upravo tada zapada u depresivna stanja - imaju manjak snage, volje, raspoloženja, aktivnosti, postaju pesimistični, imaju osjećaj praznine, usamljenosti…. Osobe koje žive same, u velikim gradovima, nemaju puno prijatelja, stariji koji su izgubili životne partnere, prekinuli emocionalnu vezu, doživjeli smrt bliske osobe, osobe u besparici, nerijetko zapadaju u blagdansku i poslijeblagdansku depresiju - objašnjava dr. Babić donoseći i neke stručne savjete kako joj se oduprijeti.
- Kako ćemo izbjeći put u blagdansku i poslijeblagdansku depresiju, ovisi o našoj osobnosti, temperamentu, sklonostima i mogućnostima. Vrlo je važno planirati svoj posao, paziti na prehranu, odabrati neku metodu ili način da se opustimo i oraspoložimo. Ako znamo što možemo i hoćemo i prema tome realno isplaniramo dan, možemo izbjeći mnoge stresore i sačuvati i poboljšati svoje zdravlje. Jer, gdje je red, tu je i zadovoljstvo, a gdje je kaos, tu je i stres i depresija. Ako želimo prevladati stres i izbjeći put u bolest, valja nam neprestano usklađivati vanjske i unutarnje čimbenike, postizati sklad tijela i duše. Treba svjesno planirati povremene odmore od svakodnevice i osigurati dobar san. Vrlo je važno zadržati svoje svakodnevne rutine – spavanja i buđenja, higijene, posla i vremena za druženje, kao i zdrave navike redovitih obroka, sna i kućnog vježbanja, ograničenja praćenja vijesti, traženje potpore i uvođenje svakodnevnih malih rituala koji nas opuštaju i čine zadovoljnijima i sretnijima (primjerice, molitva, joga...) - savjetuje.
A kako je naš mentalitet sklon blagdanskoj "neumjerenosti u jelu i piću", dr. Babić i za to je dao nekoliko savjeta. - Vrijeme Božića i Nove godine sigurno spada u razdoblja kada je u većini obitelji trpeza najbogatija vrlo raznovrsnom i kvalitetnom hranom i pićem. Sukladno našim običajima i kulturi, u to vrijeme znatno više nego inače većina ljudi više jede i pije. To ih trenutačno opušta i čini zadovoljnijim. No, to sigurno nije dobro za naše zdravlje i može uvjetovati brojne zdravstvene probleme te treba pripaziti na konzumaciju alkohola i hrane - savjetuje te dodaje i to da, iako je zbog pandemije prema svim pokazateljima broj psihičkih poremećaja povećan, broj pregleda na Klinici za psihijatriju SKB-a Mostar i kod psihijatara nije veći. - Mnogo je onih koji se boje doći na kliniku jer tu moraju sresti neke nepoznate osobe, pa je tu i strah od zaraze - kaže.
Reakcije različite
Pandemija, ističe, može izazvati snažne estresogene reakcije za sve osobe, a neke mogu razviti izraženije reakcije. - Reakcije na stres mogu biti različite, a najčešći simptomi su: emocionalne (anksiozna i depresivna stanja), kognitivne (slabost koncentracije, oslabljeno pamćenje…) i tjelesne prirode, poteškoće sa spavanjem, pogoršanje kroničnih duševnih bolesti te povećana uporaba alkoholnih pića i drugih psihoaktivnih tvari. Mi liječnici vjerujemo i očekujemo da je pandemija pri kraju, ali ako se produlji i nastavi, posve je sigurno da će osoba s psihičkim poteškoćama biti još više i da će tegobe biti sve izraženije - zaključuje prof. dr. Babić.•
