Unatoč pozitivnim ocjenama Direkcije za zdravlje i hranu Europske unije, mljekarski sektor u BiH, izuzev dobivenih dozvola za izvoz mlijeka, i nema mnogo razloga za zadovoljstvo, barem kada su u pitanju sami proizvođači. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, Nedžada Biće, nakon otvaranja tržišta EU-a za proizvođače mlijeka ništa se nije promijenilo, a većih pomaka u izvozu i proizvodnji još uvijek nema. Među šest tisuća proizvođača koliko je službeno registrirano u Federaciji BiH mnogo je onih koji vise ne uspijevaju plaćati kredite, dobavljače i druge izdatke.
- Mljekarstvo je trenutačno jedna od najugroženijih djelatnosti u BiH jer je sam proces proizvodnje preskup, a otkupna cijena je vrlo mala, kazao je Bićo. I dok na policama raste cijena svih namirnica, pa i stočne hrane koja je ključna za proizvođače, otkupna cijena mlijeka zadržava (negativnu) konstantu. Razrijeđenu litru mlijeka sada u trgovinama plaćamo jednu i pol marku, a otkupna cijena najčešće je tek trećina tog iznosa, odnosno 40 feninga. Samo za kvalitetnije mlijeko ona doseže maksimalnih 60 feninga. Stanovništvo Bosne i Hercegovine još je uvijek lojalno mljekarima iz države i kupuju proizvode domaćih proizvođača, no svi pokazatelji su da bi se to moglo promijeniti kada na našem tržištu budu zastupljeniji jeftini proizvodi EU-a. Razlog za to su sve niža primanja građana, a sve više cijene osnovnih namirnica za život zbog čega većina kupovinu vrši na osnovu cijene proizvoda. Proizvođači spas pronalaze u poticajima, ali i to je relativno.
- Poticaji znaju kasniti i po godinu dana pa je mljekarima vrlo teško. Proizvođačima isplata poticaja kasni dva puna tromjesečja, točnije 6 mjeseci. Ima nekih proizvođača kojima čak iz 2012. godine nisu isplaćena sredstva, dodao je Bićo. Još jedna loša vijest nedavno je pristigla mljekarima jer su pojedine mljekare na njih prebacile odgovornost za plaćanje obrasca 2B. - Obrazac za transport mlijeka od proizvođača do mljekare na snazi je već 10 godina, ali taj dio troškova uvijek su snosile mljekare, tj otkupljivači. Sada su mljekare promijenile sustav i prebacile plaćanje obrazaca na prizvođače,a cijena je oko 5 KM po laktofizu. Ima prizvođača koji imaju više laktofiza pa dnevno moraju plaćati i do 60 KM za obrasce, što je za njih previše, rekao je Bićo te istaknuo kako se to za sad događa samo u Unsko- sanskoj županiji,ali to je županija u kojoj se proizvodi 40 % ukupne zalihe mlijeka u BiH.
- U Federaciji ima čak 60 tisuća muznih grla. Krave neće nitko slati u klaonice zbog neisplaćivanja poticaja, to je sigurno, ali stanje nije dobro. U BiH nije ispoštovan ni minimum od 3% proračuna zbog čega BiH proizvođači ne mogu uopće biti konkurenti stranim priozvođačima. Vlast u BiH bi se trebala ugledati na Europu gdje su prosječna izdvajanja između 30 i 50% budžeta, zaključio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BIH. Mljekari smatraju, ako situacija ostane ovakva kakva jeste naše tržište će preplaviti jeftini mliječni proizvodi iz financijski moćnije Europske unije.•
