Građani zemalja članica Europske unije (EU) nisu baš zainteresirani da zemlje naše regije, uključujući i BiH, postanu članice Unije. Pokazuje to posljednje istraživanje organizacije Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), koje ukazuje na otpor europske javnosti prema ideji daljnjeg širenja na Zapadni Balkan.
"Koliko država zapadnog Balkana bi u narednom desetljeću trebalo postati članice EU-a?", glasilo je pitanje koje je postavljeno građanima 14 zemalja članica EU-a. Ispitanicima su ponuđena tri odgovora: nitko, neke države te sve. Dobiveni rezultati su iznenađujući, piše Faktor.
Zemlje EU-a u kojima je prisutna najmnogobrojnija dijaspora iz naše regije su najmanje zainteresirane za proširenje Unije na ovaj dio Europe. Osobito se to odnosi na Njemačku, u kojoj je čak 46 posto ispitanika kazalo da niti jedna država zapadnog Balkana u idućem desetljeću ne bi trebala postati članica EU-a.
Da samo neke države zapadnog Balkana trebaju postati dio EU-a, smatra 26 posto ispitanika, dok tek devet posto njih smatra da bi sve zemlje naše regije u idućem desetljeću trebale ući u EU.
Ništa bolja situacija nije u Austriji, u kojoj bi 44 posto ispitanika željelo da niti jedna zemlja iz naše regijeu narednom desetljeću ne postane dio EU-a. Jedanaest posto njih smatra da bi sve zemlje zapadnog Balkana trebale ući u EU. Francuska sa 42, Nizozemska sa 40 i Danska sa 37 posto nastavljaju niz država u kojima se većina ispitanika izjasnila protiv širenja EU-a na Zapadni Balkan, odnosno na bilo koju državu naše regije.
S druge strane, najviše ispitanika koji bi željeli sve zemlje zapadnog Balkana u EU u narednom desetljeću je pronađeno u Grčkoj, čak 46 posto. Grke slijede Rumuni (39 posto), Španjolci (32 posto), Poljaci (31 posto) te Talijani i Mađari sa po 25 posto ispitanika koji bi željeli da sve zemlje naše regije postanu članice EU-a. Samo osam posto ispitanih Poljaka i Rumuna vjeruje da niti jedna zemlja zapadnog Balkana ne treba postati dio EU-a, a u Španjolskoj je taj postotak narastao do 12 posto.
Zabrinjavajuće je da najveći broj protivnika širenja EU-a na Zapadni Balkan živi u najutjecajnijim i najmnogoljudnijim državama, poput Njemačke i Francuske. To se odražava i na vanjsku politiku tih država, s obzirom na to da, usprkos ranijim obećanjima, Albanija i Sjeverna Makedonija još nisu dobile datum započinjanja pregovora sa EU-om.
Ovaj trend, prema podacima Eurobarometra, nije novost. Jedan od razloga je odnos prema migracijama, ali se kao razlozi navode i problemi Rumunije i Bugarske u transformiranju u funkcionalne europske države, kao i problemi s poštivanjem vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj.
- Ono što je najvažnije, strahovi Europljana o trajnosti EU-a, s obzirom na to da većina građana vjeruje da postoji realna mogućnost da se EU raspadne u sljedećih 20 godina, što ih više upućuje u smjeru jačanja veza između država članica nego povećanja njihovog broja. Drugim riječima, francuska kočnica na proširenje ima manje veze sa samim Zapadnim Balkanom u odnosu na težnju predsjednika Emmanuela Macrona da kao prioritet nametne kvalitet integracija – navodi se analizi ECFR-a.
