Sastanak na visokoj razini predstavnika Europske unije i zemalja zapadnoga Balkana, koji se ove godine održava u virtualnoj formi, a predstavlja nastavak Berlinskoga procesa, bit će velika prilika za definiranje ključnih izazova u nastavku integracijskoga procesa, ali i stvaranje ozračja kako bi zemlje ubrzale svoj put u EU, piše Večernji list BiH. Posebno ohrabruje činjenica da je Europska unija odlučna pružiti tehničku i svaku drugu pomoć kako bi se zemlje kandidati, ali i potencijalni kandidati poput Bosne i Hercegovine lakše uhvatile u koštac s izazovima i zadaćama koje pred njima stoje.
Poruke uoči summita
A potonja tematika posebno je bitna zbog činjenice da je Unija spremna u idućem razdoblju otvoriti iznimno vrijedan financijski fond koji će pomoći BiH i ostalim zemljama zapadnoga Balkana unaprijediti ukupnu ekonomsku situaciju, modernizirati prometnu i energetsku mrežu, provesti digitalnu transformaciju, ojačati konkurentnost privatnog sektora te poduprijeti zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu.
Poruke uoči summita su jasne - budućnost zapadnog Balkana je u Europskoj uniji.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je u povodu predstojećeg virtualnog summita Berlinskoga procesa poručila kako je uvjerena da je budućnost zapadnog Balkana u stvarno ujedinjenoj Europi, javlja Al Jazeera Balkans.
Merkel je u videoporuci naglasila kako je raduje, iako će to biti samo virtualni sastanak, što će moći nastaviti rad sa šefovima država i vlada zemalja zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. godine u okviru Berlinskoga procesa na inicijativu Njemačke, prenosi Tanjug. Pritom je objasnila kako je od uspostavljanja Berlinskoga procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regiji i mirnom dijalogu, postignuto dosta.
- Zapadni Balkan neposredni je susjed EU-a. To je dio Europe u kojem rane rata još nisu zacijeljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana podrijetlom s tog prostora. Meni je jasno da države EU-a moraju imati interes za mirni razvoj na zapadnom Balkanu. Imamo odgovornost i praktično se založiti za razvoj u tom dijelu Europe - naglasila je Merkel. Posebno je uputila na nedavno osnovani Omladinski forum, kazavši kako je sada moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena učenika raznih vjeroispovijesti i etničke pripadnosti.
- To je praktičan doprinos miru - izjavila je Merkel, istaknuvši kako tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, suradnja u znanosti, kao i napredak u infrastrukturnim projektima. To su koraci koji, smatra, vode prema pojačanju prekogranične razmjene među građanima regije i prevladavanju predrasuda.
Sve to, poručila je, zemlje zapadnog Balkana vodi naprijed prema zajedničkom cilju - ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU.
- Uvjerena sam kako će, prije ili kasnije, njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Europi - naglasila je Merkel.
Ekonomska pomoć
Kada je pak riječ o ekonomskoj pomoći zapadnom Balkanu, treba uputiti na nedavni sastanak ministara ekonomije zemalja članica EU-a na kojemu je bilo riječi o Ekonomskom i investicijskom planu. Povjerenik EU-a za proširenje Olivér Várhelyi, uoči predstojećeg summita, naglasio je kako zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana ima veliki potencijal te da vlade moraju raditi na njegovu uspostavljanju, kazavši kako su ministri ekonomskih poslova razgovarali o ekonomskom i investicijskom planu za oporavak zapadnog Balkana, koji je “težak” 28 milijardi eura.
Kao što je Večernji list već pisao, plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva prometna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Jamstveni fond za mlade.
