Ahmet Burek, diplomirani pravnik i bivši novinar, svojim je sugrađanima i ljubiteljima pisane riječi predstavio knjigu “Prezimena Livna i Livanjskog polja”. Prvo je to djelo takve vrste koje je obuhvatilo sva prezimena livanjskoga kraja bez obzira na pripadnost bilo koje vrste. Plod je višegodišnjeg istraživanja, strpljivog pregledanja pisanih dokumenata, ali i usmene predaje. Na 420 stranica obrađeno je, kako autor kaže, 1840 prezimena koje je nosilo, ili nosi, 2011 livanjskih rodova. - Čak 1100 katoličkih, 460 muslimanskih, 330 pravoslavnih, 18 židovskih, 10 albanskih i neki drugi rodovi s neobičnim podrijetlom, kao što su poljsko, mađarsko, slovačko, austrijsko… nalaze se u ovoj knjizi - ističe njezin autor, kao i to da knjiga nije samo pusta statistika. Napisana je da se ne zaboravi. Ono što nije zapisano, obično se kaže da se nije ni dogodilo. Stoga su nam knjige itekako važne, pogotovo one koje su nastale temeljem jednog ozbiljnog istraživanja. A po prezimenima koja su bila, nestajala ili dolazila u ovo područje može se pratiti i migracija stanovništva. - Svaki odlazak, dolazak, ekonomske, ratne prilike, nesreće... pomiču stanovništvo i ono nestaje, dolazi novo, a imamo i prezimena u obliku koji imamo i sada - govori Burek. Zajednički smo konstatirali kako su ljudi oduvijek odlazili i dolazili te da će, zbog ekonomske migracije evidentne i danas, neka prezimena možda i nestati s ovih područja. Tako je i od navedenih gotovo 2000 prezimena u Livnu ostalo aktivnih tek 500-tinjak, sva ostala su nestala. Najstarija livanjska prezimena, koja su i danas među nama, jesu Nuhbegovići iz Podhuma i Ljubunčići koji se u Livnu pojavljuju 1416. Rukopis knjige bio je spreman za objavu i prije nekoliko godina, no nedostajala su financijska sredstva, kazao nam je autor, kao i to da je svjetlo dana ugledala zahvaljujući potpori Vlade HBŽ-a. (žm)•

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu