Hoće li Bosna i Hercegovina u 2023. godini uspjeti riješiti dio reformskih zadataka iz paketa 14 prioriteta koje joj je postavila Europska komisija, a samim tim doći u bližu poziciju da službeno otvori pregovore s EU-om, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora, no, sudeći prema ozračju i porukama koje dolaze od novog Vijeća ministara i parlamentarne većine, ali i institucija Europske unije, razloga za optimizam ima, piše Večernji list BiH.
Podrška
Na primjeru susjedne Republike Hrvatske, koja je status kandidata dobila 18. lipnja 2004. godine, a pregovore otvorila 3. listopada 2005. godine, vidljivo je kako je trebalo proći nešto više od godinu dana, a hoće li BiH biti te sreće, ovisi o mnogo čimbenika, kako unutarnje političke stabilnosti tako i raspoloženja u institucijama EU-a.
No, ruska agresija na Ukrajinu temeljem je promijenila odnos EU-a prema zapadnom Balkanu, koji je sada ponovno u fokusu kao regija koju treba što prije čvršće vezati uz sebe, a s osobitom pozornošću prati se BiH kao višenacionalna država sa specifičnim ustavno-pravnim položajem. S druge strane, novo Vijeće ministara ovaj je put izgrađeno na temelju programske osnove u kojoj europski put zauzima središnji dio, a sve navedeno ide u prilog procjenama kako će 2023. biti godina u kojoj BiH može napraviti ključni korak naprijed.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ovaj je tjedan iz Bruxellesa jasno poručio kako reforme i ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja ostaju ključni za daljnji napredak Bosne i Hercegovine na njezinu europskom putu. Izrazio je pritom i potrebu brzog ovlašćivanja Vijeća ministara da zaključi revidirani sporazum o statusu s Frontexom i da potpiše i ratificira regionalne sporazume o mobilnosti, a osim toga, ukazao je i na značaj usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Sve zajedno govori o tomu kako EU nastoji ojačati europsku agendu unutar BiH, potaknuti domaće institucije na brže reforme te u konačnici biti partner BiH na cijelom putu do službenog početka pregovora. Tomu svjedoči i njegova izjava u kojoj je naglasio kontinuiranu spremnost Europske unije da prati i podrži Bosnu i Hercegovinu u ovim naporima.
Niz zadataka
Inače, među reformama iz Mišljenja Europske komisije koje je definiralo 14 prioriteta je i dio koji eksplicitno govori kako je potrebno osigurati provođenje odluka Ustavnog suda. To u prijevodu znači i presudu u predmetu “Ljubić” koji govori o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda kroz izmjene Izbornog zakona, a tomu svakako dodatno daje na značaju potpisani sporazum stranaka nove parlamentarne većine u kojemu je jedan od političkih prioriteta upravo izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava. Među 14 prioriteta je i onaj o provedbi odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”.
Dokument nadalje, osim ubrzanja procesa integracija prema punopravnom članstvu u EU, jasno definira i reforme, počevši od javne uprave pa do onih u području socijalne politike i ekonomije, a svi zadaci koje su nove vlasti preuzele na sebe u potpunosti korespondiraju s onim što od BiH traži Europska unija.
