svajanjem Zajedničke deklaracije danas je u Janjini (Ioannina), Grčka, okončan rad 15. konferencije predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative (JJI).
Predstavnici parlamenata osam zemalja članica te regionalne inicijative razgovarali su o temi “Plavi rast u Jadransko-jonskoj makroregiji: potrebe i mogućnosti” kao i o "Značaju parlamentarne dimenzije jadransko-jonske inicijative”.
Parlamentarnu skupštinu BiH na konferenciji je predstavljao predsjedatelj Zastupničkog doma Šefik Džaferović a obraćajući se sudionicima istaknuo je da je Jadransko-jonska regija funkcionalno područje definirano, prije svega, Jadranskim i Jonskim bazenom koje ima važan geostrateški značaj kao veza središnje Europe i Sredozemlja te da Strategija plavog rasta na pravi način aktuelizira naše zajedničke teme kao što su plava energija, akvakultura, pomorski, obalni i krstareći turizam, morski mineralni izvori te plava biotehnologija.
Istovremeno, Strategija, dodao je Džaferović, također pruža dragocjenu priliku za buduće članice i kandidate EU da radeći na kvalitetnim projektima zajedno s članicama EU, doprinose integraciji Zapadnog Balkana u Europsku uniju.
Ovo je, dodao je Džaferović, prva velika EU "makro-regionalna strategija" s tako velikim udjelom zemalja koje nisu članice EU, a to su Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija. Za nas se otvara prostor za vrlo konkretnu i blisku suradnju s članicama EU, Hrvatskom, Grčkom, Italijom i Slovenijom a uvjeren sam da dijelim i vaše mišljenje da se suradnja u svrhu suočavanja sa zajedničkim izazovima i poticanja zajedničkog razvoja uvijek višestruko isplati.
Sudionici konferencije suglasili su se da uloga parlamenata u Jadransko-jonskoj inicijativi treba biti ojačana kako bi se što bolje koristili potencijali koje pruža strategija Europske unije o razvoju jadransko-jonske makroekonomnske regije.
Bosna i Hercegovina, rekao je Džaferović, u tome ima poseban interes osobito kada je u pitanju izgradnja koridora Vc, jadranskojonske ceste ali i drugih infrastrkturnih projekata kojima bi se BiH kvalitetnije povezala kako s državama regije tako i cijelom Europom.
Inače, na današnoj konferenciji dana je puna podrška europskom putu članica Jadransko-jonske inicijative, priopćeno je iz PSBIH.
Predsjednici parlamenata država sudionica Jadransko-jonske inicijative (JJI) uvjereni su da su EUSAIR i JJI jedinstveno i korisno sredstvo za poticanje ekonomske integracije i teritorijalne kohezije u jadranskoj i jonskoj regiji te da će realizacija strategijskih projekata EUSAIR-a, kako je definirano u četiri stupa Strategije, potaknuti rast i prosperitet jadransko-jonske regije, navodi se u zajedničkoj izjavi.
Vjeruju da će tješnja suradnja među parlamentima država sudionica JJI-ja, kao institucija koje zastupaju građane, potaknuti postojeće odlične dobrosusjedske odnose među narodima, te da će jači angažman parlamenata država sudionica JJI-ja postati sve potrebniji u budućnosti, kako bi se suočili s izazovima nove faze suradnje u regiji koju predstavlja EUSAIR.
U zajedničkoj izjavi se ističe da je suradnja u okviru Jadransko-jonske inicijative ključna za daljnji razvoj mira, stabilnosti i prosperiteta na tim prostorima, kao i uporište za države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU na putu integracija u EU.
Potvrđena je opredijeljenost za nastavak bliske suradnje s međunarodnim i evropskim institucijama, s ciljem rješavanja ekonomskih izazova s kojima se regija suočava.
Tako je potvrđeno da se Europa suočava s najoštrijom izbjegličkom i migracijskom krizom od Drugog svjetskog rata, pokrenutom sukobom i krizom u Siriji, ali i ratovima, kršenjem ljudskih prava, te manjkom razvojnih i ekonomskih mogućnosti u drugim zemljama i susjednim regijama Evrope.
U zajedničkoj izjavi predsjednici parlamenata država sudionica Jadransko-jonske inicijative (JJI) izražavaju solidarnost sa zemljama i lokalnim zajednicama koje su pogođene izbjegličkom i migracijskom krizom te vjeruju da okvir EUSAIR-a može igrati važnu ulogu u unapređenju otpornosti zemalja učesnica u njihovom snalaženju s izbjegličkom i migracijskom krizom.
Izražena je i vjera u vrijednosti EU i njenu sposobnost u kreiranju politika i instrumenata koji će podržati privrednu, socijalnu i teritorijalnu koheziju, konvergenciju, solidarnost i sprečavanje nejednakosti između regija i zemalja.
U zajedničkoj izjavi je istaknuto, između ostalog, da bi prioritet Jadransko-jonske inicijative trebao biti njena nova uloga zagovornika organizacija civilnog društva koje mogu unijeti inovativne ideje u Strategiju svojim punim angažmanom u njoj i u tu svrhu pozivaju državne parlamente da daju svoju punu podršku.
