Dok se veliki broj bh. građana nada kako nikada neće morati pozvati broj hitne pomoći, vatrogasaca ili policije, tu su i oni koji neke od ovih brojeva zovu iz čiste zabave, piše Večernji list BiH. Osim što mogu biti kažnjeni, ta vrsta poziva iznimno je nehumana jer na taj način ometaju rad hitnih službi. Baš kao i sve hitne službe, tako i Hitna pomoć u Mostaru svakodnevno primi desetke poziva s različitim pričama i zahtjevima, kao i komentarima. No ono što im najviše ometa rad, svakako su lažni pozivi.
Tko najčešće zove?
Kako bismo doznali koliko često mostarska Hitna pomoć prima takve poziva, tko najčešće zove, postoje li neke kazne ili sankcije, razgovarali smo s Ines Popovac, glasnogovornicom mostarskoga Doma zdravlja. - Učestalost lažnih dojava u Hitnoj medicinskoj pomoći je periodična. Postoje vremenska razdoblja kada to bude češće, što se manifestira trenutačnim stanjem najčešće mentalno oboljelih osoba. Osim mentalno oboljelih osoba, ponekad i djeca znaju zvati, najčešće u igri, ali otprilike je riječ o istim osobama koje upućuju lažne dojave - kazala nam je Popovac. Roditelji bi svakako trebali upozoriti na opasnost djecu, a odrasli se trebaju suzdržati takvih poziva. Pitali smo ih i što rade kada doznaju da je riječ o običnoj laži. - Lažne pozive upućene Hitnoj službi proslijeđujemo telefonskim operaterima radi utvrđivanja identiteta. Kada se identitet otkrije, onda te osobe najčešće bivaju upozorene, a ako se nastave iste radnje, na kraju ih se blokira - priča nam Popovac, ističući kako liječnici izlaze na sve dojave, bilo da je riječ o stvarnim ili pak lažnim. - Ako je riječ o lažnoj dojavi, gubimo vrijeme i stvaramo nepotrebne troškove, a što je najlošije, baš tada može nekome stvarno trebati naša pomoć. Jasno je da lažne dojave nanose veliku štetu i Hitnoj medicinskoj pomoći i građanima kojima je potrebna naša pomoć - kazala je Popovac, dodavši da ih je u posljednje vrijeme manje nego ranije.
Prometne nesreće, gušenja...
Osim mostarske Hitne pomoći, istu bitku s lažnim pozivima vode i službe diljem BiH. Vrlo često se dogodi da se hitnu pomoć zove s prikrivenoga broja. Ako pozivatelji i ne skriju broj, nakon što ih hitna nazove natrag, osobe kažu kako su dobile dojavu i molbu da zovu hitnu pomoć te da su mislile kako je osoba stvarno u opasnosti. Lažne dojave najčešće se odnose na prometne nesreće, lažna samoubojstva, gušenja... Tako je nedavno u BiH zabilježen slučaj kada je starija gospođa nazvala uime svoje prijateljice koja je prijetila samoubojstvom. Kada je pomoć stigla na mjesto događaja, žena zbog koje su došli kazala je kako je rečenicu da će se ubiti izrekla tek tako te da joj namjere nisu bile ozbiljne.
