Menopauza se u prosjeku javlja oko 50. godine. To je zadnja mjesečnica u životu, no uvriježilo se da je to period poslije zadnje mjesečnice.
Prosječna dob pojave menopauze u Hrvatskoj je oko 49 godina, dok se prerana menopauza opisuje kao stanje koje nastaje prije 40. godine, objašnjava doc. dr. sc. Ivan Fistonić, subspecijalist humane reprodukcije, piše 24sata.hr.
Simptomi kod žena su individualni i raznoliki.
- Dugotrajniji izostanak mjesečnice prvi je znak nakon kojeg će se svaka žena generativne dobi savjetovati s ginekologom. Ako se isključe svi drugi mogući razlozi izostanka mjesečnice, slijede laboratorijske pretrage koje istražuju hormonske profile (hipofiza, jajnik, štitnjača, nadbubrežne žlijezde). Ako je fokus na povišenim hormonima hipofize (FSH i LH) te niskim vrijednostima estrogena (jajnik) i eventualno niskim vrijednostima AMH hormona (marker ovarijske rezerve), tad je dijagnoza u potpunosti jasna - objašnjava nam dr. Ivan Fistonić.
Simptomi menopauze
Znakovi preuranjene menopauze jednaki su onima menopauze, no kod nekih žena mogu biti blaže a kod nekih ozbiljnije izraženi.
Stručnjaci navode da se obično mogu prepoznati po neredovitim ciklusima, skraćenom trajanju mjesečnice ili njezinu izostanku, nepravilnom krvarenju, navalama vrućine ili valunzima, hladnim preznojavanjima, a to su sve znakovi da jajnici proizvode sve manje estrogena.
Uz ove simptome neke žene mogu iskusiti i vaginalnu suhoću, osjetljivost i iritacije pri spolnim odnosima, mogu imati problema s uriniranjem i inkontinencijom, a mogu se pojaviti i fizičke promjene na tijelu poput suhe i neelastične kože, više bora te slabije kose.
Također, žene mogu patiti od nesanice, promjena raspoloženja, pa čak i depresije, smanjene želje za seksom, bolova u zglobovima i mišićima, a zbog povećanja apetita može doći i do debljanja.
Niske razine estrogena utječu na zdravlje žena jer ostaju bez njegove prirodne zaštite protiv bolesti, pa se može povećati rizik od nekih oboljenja. Prijevremenu menopauzu nije moguće zaustaviti niti obrnuti, no liječenjem se ublažavaju neugodni simptomi.
- Prerana menopauza zadesit će do šest posto žena, što znači da u Hrvatskoj postoji rizik da pogodi od 6000 do 36.000 žena. Najčešće je uzrok u nedovoljno istraženim genetskim ili autoimunim poremećajima. Razumljiviji su ostali razlozi: kemoterapija i radioterapija nakon maligne bolesti uništava jajne stanice, rana histerektomija narušava lokalnu cirkulaciju i reducira dotok krvi do jajnika (posljedica je prerana menopauza), toksini duhanskog dima i ftalata (sastojci plastike i umjetnih materijala, boje u industriji ljepote, itd), tuberkuloza genitalnog trakta (rijetka je danas) te posebice intenzivne i učestale stimulacije ovulacije u okviru metoda medicinski pomognute oplodnje mogu značajno iscrpiti ovarijsku rezervu - kaže ginekolog Fistonić.
Hormonsko liječenje spašava od pretilosti, dijabetesa, ali i raka
Ako je dijagnoza preuranjene menopauze čvrsta, pojavit će se tipični simptomi poput valova vrućine, suhoće rodnice, nelagode pri spolnim odnosima, psihološke neravnoteže... Ne uključi li se hormonsko liječenje, ženama prijeti mogućnost razvoja osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih bolesti tipičnih za starije (pretilost, dijabetes, rak dojke...).
Za pojavu ranije menopauze krivo je i pušenje
Mnogi su razlozi zbog kojih je pušenje loše, no pokazalo se i da ima velik utjecaj na pojavu preuranjenoga klimakterija jer nikotin smanjuje proizvodnju estrogena. Kod pušačica znakovi preuranjene menopauze mogu se pojaviti i do devet godina ranije od prosjeka, pokazale su britanske studije.
Tipično liječenje je estrogenom i progesteronom
Hormonsko liječenje, kao i u tipičnoj postmenopauzalnoj dobi poslije 50. godine, djeluje protektivno. Preuranjena menopauza liječi se ovisno o problematici. Ako je reprodukcijska funkcija zadovoljena, onda je liječenje tipično nadomjesno - estrogen i progesteron. No ako je zbog nekog razloga izostala reprodukcija, a željena je (odgađanje trudnoće zbog edukacije, ostvarivanja karijere...), stimulirat će se ovulacija poznatim tehnikama, tj. suvremenim metodama pomognute oplodnje. No u oba slučaja važno je nadomjesno liječenje.
