Bosna i Hercegovina uskoro bi trebala dobiti novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost, kojim bi se trebale riješiti sve nesuglasice u vezi s postojećim zakonom iz ovog polja.
Ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako je, nakon 11 godina stvoren ambijent da se donesu izmjene Zakona o PDV-u, kao jedan od načina da se poboljša poslovni ambijent i osuvremeni oblast neizravnog oporezivanja.
Ipak, još uvijek je nejasno kakve će to izmjene donijeti novi Zakon o PDV-u i hoće li napraviti "popravke" određenih dijelova ovog zakona, koje su građani zahtijevali.
"Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH prihvatio je inicijativu za izradu novog Zakona o PDV-u i tek treba da se radi na tekstu tog zakona. U radnoj skupini, koja će kreirati ovaj zakon, osim eksperata UO UNO BiH bit će predstavnici resornih entitetskih ministarstva i Ministarstva financija i trezora BiH, kao i gospodarskih komora", istaknuo je Bevanda za Radiosarajevo.ba.
Na pitanje kakve će zaista izmjene donijeti ovaj zakon, te postoje li preliminarno neke odredbe koje bi mogle zanimati građane pojasnio je da je tek potrebno napraviti nacrt, koji će odrediti sve dijelove ovog zakona. Posebno su bile zanimljive ranije najave u pojedinim medijima da bi moglo doći do povećanja stope PDV-a, koja sada iznosi 17 posto.
"Radi se o izradi novog zakona kako se ne bi stalno interveniralo sa izmjenama postojećeg i kako bismo došli do zakonskog okvira koji je pogodan današnjem trenutku i prihvatljiv i poslovnoj zajednici i državi koja ubire PDV. O detaljima je rano govoriti jer još ni nemamo tekst zakona i preuranjene su sve najave o povećanju ili smanjenju stopa, uvođenju novih i slično", dodao je Bevanda.
Brojni eksperti, ali i građani i gospodarstvenici nadaju se da će ovaj zakon donijeti prijeko potrebne izmjene, kao što je uvođenje diferenciranih stopa PDV-a, koje bi napokon razdvojile takozvane životne namirnice od drugih roba i usluga. Praktično gledajući, priželjkuju se manje stope PDV-a za namirnice kao što su brašno, šećer, mlijeko, ulje, voda i slične druge namirnice, što bi smanjilo cijene ovih artikala i olakšalo život siromašnijih slojeva društva.
S druge strane, gospodarstvenici se nadaju da će biti usvojeni njihovi mnogobrojni zahtjevi o izmjenama Zakona o PDV-u, posebno kada je riječ o dijelu zakona koji govori da su gospodarstvenici dužni platiti PDV do 10. u mjesecu. Njihov zahtjev je bio da se ta granica pomjeri na posljednji dan u mjesecu, a prema najavama brojnih dužnosnika takvo nešto će, najvjerojatnije, biti omogućeno novim zakonom.
Također, ministar Bevanda je pojasnio je i ono što je veliki interes cjelokupne bh. javnosti, a to su zaduživanja kod brojnih međunarodnih kreditora, posebno ono posljednje kada je BiH od MMF-a dobila novih 145 milijuna KM kredita. On je prokomentirao izjave da BiH "pada" u dužničko ropstvo, istaknuvši kako takvo nešto nije točno.
"Ne slažem se s tom ocjenom niti postoje argumenti za takve tvrdnje. Na prijedlog Ministarstva financija i trezora BiH donesena je strategija javne zaduženosti i već drugi put je usvojena u Vijeću ministara i odnosi se na trogodišnje razdoblje. Ovaj dokument Ministarstva urađen je u suradnji i uz suglasnost entiteta s osnovnim ciljem da se kontrolira zaduživanje. Podaci s kraja prošle godine govore da je ukupan javni dug oko 11,5 milijardi KM. Iako to zvuči kao velika brojka, BiH nije prezadužena zemlja", istaknuo je Bevanda.
Dodao je i kako je indikator javnog duga, odnosno BDP-a na kraju trećeg tromjesečja 2017. godine iznosio 36,2 posto, što ukazuje na to da je BiH umjereno zadužena zemlja.
"Kada je riječ o dugu entiteta ne bih komentirao njihovu strukturu, osim da moram napomenuti da entiteti imaju unutarnji dug, a država ga nema. Od ukupnog javnog duga na vanjski dug odnosi se 8,03 milijardi KM ili 69,7 posto, a na unutarnji dug 3,5 milijardi KM ili 30,3 posto. U javnom dugu FBiH sudjeluje sa 52,4, RS sa 46,7, Brčko distrikt sa 0,3 i institucije BiH sa posto", zaključio je Bevanda.
