Svakoga mjeseca u prošloj godini na bolovanju duljem od 30 dana u prosjeku je bilo 4400 radnika u RS-u, što je za oko 70 više nego godinu ranije, a to je utjecalo i na rast troškova Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a. Na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja padaju troškovi bolovanja duljih od mjesec dana, a prošle godine iznosili su 12,2 milijuna maraka, što je za oko 800.000 KM više nego u 2016. godini. - Kontrole i upravljanje troškovima su nam prioritet u ovoj godini, a s obzirom na porast broja radnika na bolovanju, pojačat ćemo kontrole u tom segmentu - kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja. Najčešći uzroci bolovanja u prošloj godini bili su ozljede i trovanja, a slijede bolesti koštano-mišićnoga sustava i tumori. Odsutnost s posla zbog trudnoće nalazi se tek na četvrtom mjestu, a među prvih pet razloga su i bolesti krvožilnoga sustava. Navedene skupine oboljenja čine oko 72 posto uzroka bolovanja. Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a Dragutin Škrebić kaže kako je evidentno da se iz godine u godinu povećava broj radnika na bolovanju. Skeptičan je u vezi s mogućnostima da u tu oblast bude uveden red. - Teško je uspostaviti red jer znate onu narodnu “vrana vrani oči ne vadi”. Pravo rješenje bilo bi da bolovanja dulja od 30 dana Zavod zdravstvenog osiguranja refundira poslodavcima u bruto iznosu pa bi više razmišljali o tome hoće li dati bolovanje i gdje je potrebno, a gdje ne. Nije normalno da netko bude na bolovanju pet godina, a imamo i takvih. Ako netko za godinu dana nije ozdravio, treba ga ili umiroviti ili neka se vrati na posao - rekao je Škrebić. Predsjednik Strukovnoga sindikata doktora medicine RS-a Miodrag Femić kaže kako je populacija u RS-u sve starija i da zbog toga ne čudi rast broja bolovanja. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a ističu kako su na nedavno održanom sastanku podsjetili poslodavce da imaju mogućnost tražiti kontrolu opravdanosti bolovanja svojih radnika.•
banja luka
