U najvećem dijelu godine ispred kuće Posavljaka na oraško-domaljevačko-šamačkom područjima obavlja se na starinski način proces obrade vrbovoga pruća. Moderno vrijeme donosi neke nove proizvode, no u Posavini su još uvijek vjerni proizvodnji košara i košarskih proizvoda gotovo umjetničke izrade, piše Večernji list BiH.
Nekada masovna proizvodnja raznih proizvoda od vrbovog pruća sa stogodišnjom tradicijom, danas je ipak prerasla u pojedinačnu, a organizirano se bavi tek nekoliko uglednih korpara koji su razvili biznis proizvodnje pletenog namještaja od vrbovog pruća. Vratiti tradiciju i uz to zaposliti, namjera je projekta koji se realizira u dvije susjedne općine Domaljevac-Šamac (Federacija BiH) i Šamac (Republika Srpska), a projekt provodi Udruženje "Don" iz Prijedora koje se već potvrdilo prijateljem poplavljene Posavine.
Razviti korparstvo i zaposliti
U Šamcu je predstavljen projekt "Razvojem korparstva do samozapošljavanja" koji je realiziran u sklopu UNDP LOD-a IV. Cilj projekta je razvoj korparstva, podizanje plantaža i zapošljavanje osoba koje se bave korparstvom, istaknuto je u Šamcu.
Šef zajedničke službe za lokalno ekonomski razvoj, poljoprivredu i selo općine Šamac Svetozar Evđić pojasnio je da je u projektu sudjelovalo 11 iz općine Šamac, a iz općine Domaljevac - Šamac pet budućih korpara.
- Svi će dobiti reznice za formiranje zasada industrijske vrbe za oko pola hektara po korisniku, gorivo za pripremu zemljišta i sadnju vrbe, sredstva za zaštitu, folije za parcelu, edukacije vezane za podizanje plantaže i radionice za polaznike u obuci i pletače, pojasnio je Evđić.
Projekt se nastavlja
Projekt nije u cijelosti završen jer je predviđeno da se na proljeće 2016. godine pored podizanja zasada u jesenjem dijelu organiziraju edukacije na temu marketinga i načina prodaje ovog tipa proizvoda. Izvršna ravnateljica Udruženja građana "Don" Prijedor Murisa Marić kaže da je cilj stvaranje mogućnosti da ljudi razmišljaju drukčije. - Ne mogu svi raditi u javnim institucijama i upravama, nego je potrebno razmišljanja usmjeriti prema prekvalificiranju tako da sami mogu zarađivati.
Pokušavamo vratiti tradiciju i kulturu na malo drukčiji način, a to je novim nasadima vrbe i kroz korparstvo te edukacijama, kaže Marić. Upravo ovakvi projekti, naglasila je, daju nadu onima koji ne žele ići iz Posavine, koji žele ostati ovdje i zarađivati za život vlastitim rukama.
U Posavini postoji duga tradicija bavljenja korparstvom i izradom pletenog namještaja i raznih košarskih proizvoda gotovo umjetničke vrijednosti. - Do 1992. godine upravo je na ovom području bilo oko 250 hektara plantaža vrbe, najvećih u Europi.
