Vrlo brzo bit će poznati konačni rezultati glasovanja na općim izborima u Bosni i Hercegovini, a još se ne zna ni tko će, pogotovo ne kako će, formirati vlast u Federaciji, odnosno državnoj razini, piše Večernji list BiH.
Neusvajanje izmjena Izbornog zakona BiH, koje bi omogućile uspostavu Doma naroda Parlamenta FBiH, dovelo je u poziciju Središnje izborno povjerenstvo da rješava problem koji je stvorila politika.
Iako iz SIP-a kažu da još nisu počeli raditi na podzakonskom aktu koji bi regulirao način izbora izaslanika iz županijskih parlamenata u entitetski Dom naroda, svjesni su da će morati to uraditi ako ne prije, a onda odmah nakon potvrđivanja izbornih rezultata u županijama. Već ima naznaka da će se SIP naći pod snažnim pritiskom političkih i medijskih struktura iz Sarajeva kako bi praktički oživio poništene zakonske odredbe ili donio odluku koja će biti prepisana iz predloženog Zakona o izbornim jedinicama koji su bošnjačke stranke bezuspješno gurale kroz federalni Parlament neposredno pred izbore.
Volja Bošnjaka
Kao alternativa takvoj odluci spominju se visoki predstavnik i njegove ovlasti, od kojih najviše strahuju Hrvati, jer se OHR do sada uglavnom svrstavao na stranu sarajevske političke čaršije. Rezultati izbora su, pak, takvi da će domaći i strani alkemičari teško pronaći formulu koja bi legitimne hrvatske predstavnike ovaj put ostavila izvan vlasti. No, ono što im vjerojatno neće uspjeti ovaj put moglo bi na idućim izborima, što znači da Hrvatima uz ovakav krnji Izborni zakon ostaje da iz izbora u izbore strahuju od bošnjačkoga inženjeringa pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH i hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda. Izbori tako, barem kada su Hrvati u pitanju, postaju ili su već postali potpuno besmisleni. Jedino rješenje na kojem legitimni hrvatski predstavnici moraju inzistirati je što skorije usvajanje cjelovitih izmjena Izbornog zakona. To očito neće biti moguće bez snažnog angažmana i pritiska međunarodne zajednice, čiji predstavnici upravo ovih dana pozivaju na što bržu uspostavu vlasti uz poštivanje presuda Ustavnog suda BiH koje se odnose na Izborni zakon.
Ako nekome izvan granica BiH i nije bilo jasno koliko su nepravedne i za zaštitu kolektivnih hrvatskih prava u ovoj zemlji pogubne osporene i neke još uvijek važeće odredbe Izbornog zakona BiH, sada valjda oko toga nema dvojbe.
Voljom bošnjačkih birača, ali i inženjeringom bošnjačke politike, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić koji, matematički je to lako dokazati, u svom zbroju glasova ima tek jedan ili dva posto hrvatskih glasova. Koliko god su njegova kampanja i medijsko-politička mašinerija koja ga je pratila motivirali bošnjačko biračko tijelo, toliko su i Hrvati plebiscitarnom potporom Draganu Čoviću, kao kandidatu hrvatske nacionalne koalicije, snažno odgovorili. Čović je dobio više glasova nego što je ijedan hrvatski kandidat u posljednjih 20 godina. Usporedbe radi, na prošlim izborima Čović je kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dobio 128.053 glasa, a na ovim, koji su nepotpuni i ne uključuju glasove iz inozemstva, 139.582.
Usporedba izbora
No, Hrvati se brojkama ne mogu natjecati s Bošnjacima kojih je trostruko više i koji su Komšiću donijeli više od 218.000 glasova. Zato se mora ići u žurnu reformu izbornog zakonodavstva, osim ako netko ovakvim demonstriranjem sile želi potpuno obesmisliti nacionalno zastupanje kroz instituciju Predsjedništva BiH. Da je u tom tijelu doista nebitno sjedi li nacionalni predstavnik ili pripadnik, onda ne bi Ustav predviđao da potvrdu veta na odluke druge dvojice članova Predsjedništva hrvatski član traži od hrvatskog kluba u Domu naroda.
Dok je Komšić u Predsjedništvu, ne treba “strahovati” od takve situacije, ali zbog samostalnog formiranja vlasti bez legitimnih hrvatskih predstavnika bošnjačke stranke su se sad fokusirale upravo na federalni Dom naroda. Jasno je da su kroz kreiranje kandidacijskih listi za županijske parlamente krenuli u akciju ovladavanja Klubom Hrvata u Domu naroda FBiH. Planove im kvari tek iznimno dobar rezultat koalicije okupljene oko HDZ-a u svim županijama gdje su Hrvati prisutni u značajnijem broju. Usporedbe radi, koalicija predvođena HDZ-om BiH na ovim je izborima (prema nepotpunim rezultatima) osvojila 128.790 glasova. Prije četiri godine rezultat koalicije u skoro istom sastavu bio je 119.468. Do kraja prebrojavanja glasova ovaj rast potpore bit će i izraženiji. No, ako ne uspiju ovaj put, bošnjačke stranke pokušat će ponovno. Jedina stvarna barijera ovakvim nakanama je reforma izbornog zakonodavstva. Za to vrijeme Komšić otplaćuje glasove pa preuzima na sebe ulogu glavnog i najglasnijeg zaštitnika “državnih” interesa. Dok dosadašnji i budući bošnjački član bh. Predsjedništva mudro šute, Komšiću su prepustili zatezanje odnosa i prijetnje, za početak, susjednim zemljama, a onda i svima drugima koji ne igraju po taktovima sarajevske političke glazbe. •
