Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru izrađen je registar radova ili online bibliografija koja, uz osnovne podatke o broju i vrsti objavljenih radova, nudi i mogućnost provjere objavljenih radova u svjetskim relevantnim bazama podataka. Tim povodom razgovarali smo s dr. sc. Markom Odakom, voditeljem Ureda za informatičku podršku Filozofskog fakulteta (FF), te Matom Penavom, koordinatorom registra radova Sveučilišta na FF-u.
Kako se razvila ideja o registru radova?
Odak: - Već dulje vrijeme postojala je ideja o online bibliografiji s mogućnošću unosa i pretraživanja preko web-sučelja. Ponajprije je bilo potrebno Sveučilište i njegove sastavnice etablirati ne samo kao nastavnu nego kao i znanstveno-istraživačku ustanovu. U tom cilju bilo je potrebno izraditi jasan i transparentan sustav znanstvenih dostignuća koji bi bio dostupan javnosti te bi služio u svrhu informacije i evaluacije. Uz to, kako su se fakulteti trebali pripremati za proces akreditacije visokih učilišta, na Filozofskom fakultetu pokrenut je postupak prikupljanja i usustavljivanja objavljenih radova djelatnika.
Na koji način su se prikupljali podaci?
Penava: - Prvo je trebalo utvrditi metodološke smjernice, pa se tako odlučilo da će se u obzir uzimati publikacije (knjige, članci itd.) objavljeni u posljednjih pet godina. Za sortiranje podataka usvojena je standardizirana klasifikacija znanstvenih i stručnih radova te su radovi prikupljani u bazu podataka unutar aplikacije MS Access. Cijelim projektom koordinirao je prodekan za znanost FF-a prof. dr. Ivica Šarac, a unos podataka odradili su asistenti sa studija FF-a. Nakon dovršetka baze, iskorištena je pri ispunjavanja samoanalize u svrhu akreditacije te je započeo postupak njezina integriranja u web-sučelje.
Kako je nastalo web-sučelje, odnosno sama aplikacija?
Odak: - Kao član Sveučilišnoga stručnog tima za informacijski sustav Sveučilišta koji vodi prof. dr. Milenko Obad imam zadaću raditi na unapređenju sustava u smislu razvijanja novih funkcionalnosti u suradnji s tvrtkom Hera koja inače održava informacijski sustav Sveučilišta, pa je tako razvijeno i ovo web-sučelje, odnosno aplikacija “Registar radova Sveučilišta”. Osim radova akademskog osoblja, cijeli se sustav može ugraditi u pravo okružje digitalne knjižnice unutar kojeg se nalaze i radovi studenata. Aplikacija ima javni i administratorski zatvoreni dio. Kroz administratorski dio aplikacije ovlaštene osobe mogu unositi podatke o radovima.
U čemu je najveća vrijednost ove baze?
Penava: - Kad se govori o evaluacijskoj vrijednosti baze, tu se pružaju mnoge mogućnosti brzog i pouzdanog dolaska do podataka o objavljenim radovima. Uz elementarne mogućnosti, kao što su broj objavljenih radova (ukupno, po studiji, autoru, području, polju itd.), broj objavljenih radova određene vrste (knjiga, znanstvenih članaka itd.), baza nudi i mogućnost provjere objavljenih radova u svjetskim relevantnim bazama podataka. Tako se može saznati koliko je objavljenih radova indeksirano u svjetskim bazama podataka, kao što su Current Contents, Scopus, Web of Science i sl. Na ovom dijelu moguća su i najveća poboljšanja te se mogu uključiti i drugi relevantni činitelji u svjetskim okvirima, kao što su impact factor, H-indeks itd. Trenutačno se u registru nalazi više od 1500 radova akademskog osoblja FF-a i tu su uključene samo publikacije (knjige, članci...) objavljene u posljednjih pet godina
Koji se sve podaci bilježe o jednom radu?
Penava: - Radovi, kao elementarni objekti ove baze podatka, sadržavaju sve elemente po usklađenim normama metodološkog navođenja podataka (ime i prezime autora, naziv rada, mjesto i godinu objave, izdavača, ako je riječ o članku naziv publikacije, te daljnje informacije o publikaciji).
Kome će sve baza biti korisna?
Odak: - Osim što se baza može koristiti kao mjesto na kojem se javnost može informirati o radu djelatnika FF-a, postoji i mogućnost skladištenja radova indeksiranih u bazi, pod uvjetom da je autor teksta suglasan i da tekst nije zaštićen nekom vrstom autorskih ili izdavačkih prava. Registar radova treba služiti kao poticaj mladim znanstvenicima za bavljenje znanstvenim radom, temelj za nagrađivanje izvrsnosti te kao zaštita od konformizma.
