Šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je danas u Sarajevu da je u BiH ostvaren određeni zamah, osobito nakon podnošenja aplikacije za članstvo u EU, ali da je važno da se održi ta ostvarena dinamika, javlja Fena.
Prije početka sesije "Kruga 99“ čiji je bio uvodničar o temi "Međuovisnost reformi i aplikacije za članstvo BiH u EU“, on je kazao da se budućnost BiH itekako svodi na ekonomske okvire.
Naveo je da su prije dvije godine, zbog zastoja u gospodarskom razvoju, građani ove zemlje izašli na ulice i prosvjedovali tražeći bolje sutra. Po njegovim riječima, ti prosvjedi nisu prerasli ni u kakvu revoluciju, "ali jesu predstavljali jedan poziv na buđenje, ne samo svima u BiH, veći i onima iz vana“.
- Kao odgovor na ovakve zahtjeve građana, prvo je nastao sporazum za rast i zapošljavanje koji će kasnije prerasti u reformsku agendu. Mi kao Europska unija ostajemo uz vas u svakom koraku provedbe ozbiljnih strukturalnih reformi - istaknuo je Wigemark.
Naglasio je kako je prvo i najvažnije pitanje omogućavanje lakšeg pronalaženja posla i otvaranja novih radnih mjesta.
- U ovoj oblasti je zabilježen jedan manji napredak u proteklim mjesecima i statistike pokazuju da se stopa nezaposlenosti smanjila za nekih dva posto. Međutim, ono što je sada potrebno uraditi je provedba zakona o radu koji su usvojeni i smanjenje troškova rada - naglasio je šef Delegacije EU u BiH.
Pojasnio je da, kada govorimo o smanjenju troškova rada, "ne govorimo o smanjenju plaća, već naprimjer, smanjenju stope doprinosa koje je poslodavac dužan plaćati za socijalno, zdravstveno i druge oblike davanja“.
- Da bi se nadoknadio iznos sredstava koji će se umanjiti s manjom stopom doprinosa, potrebno je da nađete neke druge izvore prihoda. Jedan od takvih izvora su prihodi koji se prikupljaju kroz akcize i cijela priča o povećanju akciza se zapravo kreće oko ovih pitanja - navodi Wigemark.
Kako je naglasio, potrebno je da BiH sklopi aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom.
- Ako govorimo o aranžmanu s MMF-om, sve se svodi na ispunjavanje zahtjeva u smislu reguliranja bankarskog sektora u zemlji. Ili ako hoćete konkretnije, u sadašnjem trenutku govorimo o Banci Srpske u RS-u, ali nije ona jedina banka o kojoj govorimo u kontekstu reguliranja bankarskog sektora, ima tu još i nekih drugih banaka - smatra on.
Po njegovim riječima, drugi zahtjev je smanjenje cijena lijekova, odnosno marža koja se uzima na lijekove koji se prodaju na tržištu BiH, "a koji su 30 pa i 50 puta skuplji nego isti ti lijekovi u zemljama regije“.
- Ne moram naglašavati da bi takav potez bio u interesu ugroženih skupina, starijih osoba, bolesnih i demobiliziranih branitelja. Ne mogu razumjeti zašto još nije došlo do realizacije ovog pitanja, ističe Wigemark.
Dodaje da su mehanizam koordinacije, prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju "već stara priča, ali oni svi idu zajedno u jednom paketu, pa je želio, kako kaže, iskoristiti priliku i naglasiti i neke od ovih novih pitanja“.
- Da znamo svi što je to što se treba uraditi, koji su to zahtjevi koje je potrebno ispuniti i da umjesto priče konačno krenemo s konkretnim djelovanjem - poručio je Wigemark.
Upitan u vezi s objavljivanjem rezultata popisa stanovništva u BiH, odgovorio je da se podaci popisa trebaju objaviti.
- Svi podaci su tu, na raspolaganju, i prema našim shvatanjima, govorimo o nekoliko desetina tisuća spornih popisnica u smislu rezidenata, ali u suštini svodi se na nacionalnost. To nam govori da su ponovno pitanja nacionalnosti ta koja blokiraju dalji napredak generalno zemlje, ali i u kontekstu europskih integracija - ističe šef delegacije EU u BiH.
Navodi da za Europsku uniju nije toliko relevantno "koja je vaša nacionalnost, jeste li Srbin, Bošnjak, Hrvat, ili ste se izjasnili nekako drugačije“.
- Ono što nas konkretnije zanima su same činjenice, gdje živite, što radite, jeste li zaposleni ili niste, školujete li se i druge konkretne činjenice, ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Europska komisija uputi upitnik Bosni i Hercegovini, u upitniku među tim pitanjima nitko vas neće pitati koliko imate Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva trebaju i ovo uzeti u obzir - zaključio je Wigemark.
