Na policama s mliječnim proizvodima možete pronaći artikle koji izgledaju kao sir, maslac, mlijeko, ali to nisu.
U nastojanju da proizvodi budu što konkurentniji, proizvođači ih plasiraju na tržište nadajući se da će se kupac “zalijepiti” za cijenu i da mu drugi kriteriji neće biti važni, piše Večernji list BiH.
Jeftiniji proizvodi
Ali što ako su ti “drugi kriteriji” zapravo oni glavni, esencijalni, oni koji definiraju određeni proizvod?
Nisu svi proizvođači iskreni prema svojim potrošačima, a neki ne samo da nas malo “muljaju” već i otvoreno varaju. Kako je to moguće? Zbog manjka zakona i regulative, čak i u zapadnim društvima koja se diče kontrolom takvih stvari. Ponekad, kad kupujemo neku namirnicu, uopće nemamo pojma o tome što smo zapravo kupili. Pa tako jeftini “sirevi”, u kojima od sastojaka ima svega drugog osim mlijeka, preplavili su tržište.
“Našla sam neki jeftin maslac, nije neka razlika u cijeni u odnosu na margarin, a maslac je zdraviji”, pohvalila sam se kolegici na što me je upitala: “Kako se zove? Nadam se da ne misliš na onaj što na njemu piše ‘butler’, to nije maslac.
U sastavu je najviše biljnog ulja i jako malo mliječne masti, svega 10-ak posto. I moja svekrva je kupila četiri komada toga jeftinog ‘maslaca’ pa se šokirala kad ga je počela koristiti”, ispričala nam je jedna čitateljica. I zaista, pogledavši deklaraciju, piše 10% maslac, 90% biljna ulja. Tragom ove informacije provjerili smo što još od prehrambenih proizvoda građani kupuju po nižoj cijeni uvjereni da su dobro prošli, a u biti dobiju puno manje od onog što su namjeravali kupiti. Pa smo tako došli do podataka da se na policama s mlijekom nalazi i napitak u kojem je samo polovina mlijeka, a ostalo su drugi sastojci. Na policama ovi proizvodi stoje među mliječnim proizvodima.
Kobasice bez mesa
Nisu ovo jedini proizvodi gdje dobivamo samo mrvice od onog što želimo kupiti. Pa tako u ribljim štapićima ponekad ima najmanje ribe. Tako se, primjerice, prosječni postotak ribe u ribljim štapićima koji se mogu pronaći na tržištu kreće od 55 do 60 posto.
Na policama čak ima i proizvoda s besramno niskim postotkom od 22 posto. Riblji štapići nekih proizvođača u svom sastavu imaju bjelančevine graška koje su, u usporedbi s bjelančevinama ribe, lošije biološke kvalitete. Riblji štapići s 22 posto ribe spadaju među jeftinije proizvode ove vrste, a oni najkvalitetniji sadrže oko 70 posto ribe.
U kobasicama je često samo polovina mesa, ostalo su drugi sastojci. Pa zato kg istih košta znatno manje od kg mesa. Nadalje, većina čipseva nije napravljena od krumpira. Proizvođači koriste brašno (pšenično ili kukuruzno) i mješavinu škroba, a mješavina za čips ne sadrži više od 42 posto samih krumpira. Nadalje, sam udio čaja čini manje od jedan posto, dok je ostatak šećer. Istina, na navedenim proizvodima sastav je naveden, ali većina kupaca nema naviku čitati etikete koje su često presitne i teško čitljive. Međutim, svakako bi trebalo paziti što se kupuje i koliko je to zdravo.
