"Nismo još uvijek svjesni kakve posljedice rata u Ukrajini ćemo imati", istakao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić u Odgovorite ljudima, te dodao:
"Mi imamo danas jako puno robe u našim marketima koja još nije doživjela rast u cjenovnoj politici. Naši poljoprivrednici, naši stočari bitku biju kako izaći na proljetnu sjetvu sa enormnim rastom cijena nafte i naftnih derivata, sjemena, đubriva. Đubrivo je poskupjelo 300%. Sada treba svi da raspravljamo kako da posijemo što više površina u BiH. Juče smo u VTK-u imali Skupštinu proizvođača mlijeka i prerađevina od mlijeka. Imamo situaciju da uvozimo 170 milijuna, a izvozimo 92 milijuna. Samo 92 milijuna uvozimo sireva. Sad smo u situaciji da je teško proizvesti hranu za stoku, ona će biti vrlo skupa, automatski uzokuje i rast mlijeka i prerađevina od mlijeka. Dakle, sve polako ide, cijene idu i rastu. Mi imamo poprilično zapuštene naše poljoprivredne površine, imamo zapuštena sela. Nema jake države ili grada bez jakog sela. Imamo na neki način izgrađen mentalitet i navike da je najbolje živjeti u gradu, u velikom centru, da je tamo najlakše naći posao itd. Ravnomjerni razvoj BiH, ravnomjerni razvoj entiteta i županija je nešto čemu trebamo težiti. Mi smo prije ove krize zaboravili da trebamo rasteretiti gospodarstvo, smanjiti poreze i doprinose na plaću, osigurati radnicima veća neto primanja, da ostajemo bez najboljih, najpotentnijih radnika. Međutim, mi imamo političku krizu koja potresa BiH, koja potresa Federaciju, Republika Srpska je možda politički stabilnija, ali veliko je nezadovoljstvo i tamo. Dakle, jako teško je na ovaj način kreirati neku bolju budućnost".
Predsjednik Odbora za financije i ekonomiju Parlamenta FBiH Husein Rošić dodaje da je poljoprivredna proizvodnja primarna grana u BiH: "Mi smo prepoznajući tu činjenicu u proračunu svakako povećali taj iznos poticajnih sredstava na 106 milijuna. Bit će subvencirano 50 litara po hektaru poljoprivrednicima za usjeve i obezbijeđeno je 60 hiljada tona gnojiva iz Turske. Skupa je kriza, sada je način da se financijski pomogne upravo te ugrožene kategorije. Ova sredstva od 106 milijuna zajedno sa sredstvima od županija svakako će doprinijeti tome da se ove određene stvari prevaziđu u ovoj godini. Procjene su da bi iduća godina mogla biti i teža i zato nam je potrebna koordinacija svih razina vlasti. Po svim indikatorima Republika Srpska je puno gora od Federacije. Njihov vanjski dug premašio je šest milijardi. U Federaciji živi dvostruko više stanovnika a ima manji vanjski dug".
Navodi da su u proračunu osigurali 200 milijuna za izvanredno i redovito povećanje mirovina.
"236 milijuna nižim razinama vlasti kako bi se pomoglo privredi. Aktiviran je garancijski fond sa opsegom od pola milijardi povoljnih kreditnih sredstava da se pomogne gospodarstvu kako bi bili u mogućnosti povećati plaće. Vrlo je bitno napomenuti da će kupovna moć građana padati s obzirom da je procjena da će inflacija ići do 9% do kraja godine i da može preći i u recesiju. Nadam se da ovaj put niko neće biti protiv reformskih zakona", istakao je Rošić.
Zastupnik u NSRS-u Nebojša Vukanović ističe da godinama ukazuju na to da je Republika Srpska u težem položaju u odnosu na Federaciju: "Nemaju se ni u Federaciji čime ponositi jer je to sve u pet deka. Pričamo o inflaciji od 5 do 7%. Prošle godine je vreća brašna od 25 kg bila 19 KM, sada je 29. Litar ulja je bio 2.20, sad je skoro 5 KM. I kažete inflacija 5%? Tko se to zeza s ovim ljudima? Naravno, ovi ljudi jedu na olovku, voze na olovku, gorivo... nemaju nikakvog dodira sa realnošću. 90% ljudi u ovoj napaćenoj zemlji jedva se bori da preživi kraj s krajem, a vladajuća oligarhija ne želi da se odrekne marke svog luksuza i prihoda. Ne možete očekivati da gospodarstvo raste ako je izložena reketu, negativnoj selekciji, partijskim uslovljavanjima, ucjenama i svemu ostalom. Neće nas EU zato što je licemjerna. I stranci su dobrim dijelom odgovorni, oni ovo zlo drže na vlasti".
"U Federaciji je od prošlih izbora konstantno kriza na sceni i disfunkcionalnost institucija. Mi smo pred izborima, sa ovim snagama ne vjerujem da možemo napraviti neki preokret. Izbori će vjerovatno predstavljati u tom smislu šansu da se fokusiramo na ekonomsko-socijalna pitanja. To je ono što će možda do izbora, socijalni prosvjedi, socijalno nezadovoljstvo natjerati političke snage da promijene svoj kurs. Ja u tom smislu vidim prilično vruće ljeto i možda ranu jesen. Traži se da političke snage deblokiraju institucije na svim razinama, da se u ovoj kritičnoj situaciji radi na pravi način i da se ovi ciljevi pokušaju ostvariti, a prije svega zaštita ugroženih kategorija, da se usvoji program zaštite protiv siromaštva, da mjere budu ciljane na stanovnišvo koje je u najtežoj situaciji. Poljoprivreda je apsolutni prioritet, samo se bojim da smo izgubili vrijeme", zaključio je Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
