Jabuka ne pada daleko od stabla pa od roditelja možemo naslijediti brojne fizičke osobine, ali i bolesti. Od svakog roditelja “kupimo” po dvije kopije svakoga gena, a mutacija određenih gena glavni je okidač za nasljedne bolesti. Prvi na popisu je visoki kolesterol, za što u potpunosti možemo “kriviti” obitelj, tvrdi američka genetičarka dr. Shivani Nazareth, piše 24sata.hr.
- Jedan na 500 ljudi ima genetsku mutaciju koja je uzročnik obiteljske hiperkolesterolemije - nasljedne bolesti srca koja može biti uzrokom preuranjenog srčanog ili moždanog udara - otkriva Nazareth i dodaje kako oboljeli od obiteljske hiperkolesterolemije ne mogu regulirati kolesterol koji se zato nagomilava u krvnim žilama.
Ne pomažu čak ni rigorozne dijete ili tjelovježba jer su u ovom slučaju geni učinili svoje, kaže Nazareth.
I dok oba roditelja mogu biti krivci za visoki kolesterol, rak dojke nasljeđujemo od oca. Naime, svaki je čovjek rođen s genima BRCA1 i BRCA2 koji ne stvaraju zdravstvene probleme dok nisu mutirani. Ali žene koje naslijede mutaciju jednog ili oba BRCA gena od strane oca, imaju veći rizik od nastanka raka dojke.
Doktorica Nazareth pojasnila je kako navedeni geni nisu opasni po zdravlje muškaraca jer je rak dojke rijetka pojava među muškom populacijom, dok se isto ne može reći i za žene.
Ako za gubitak kose okrivljujete mušku stranu obitelji - obraćate se na pogrešnu adresu. Gen koji ima ključnu ulogu kod ćelavosti nalazi se na kromosomu X, koji muškarci uvijek nasljeđuju od majki, dok žene isti gen preuzimaju od oba roditelja.
Za dijabetes tipa 2 najčešće je kriv neuredan način života, no istraživanja pokazuju da čak 5 posto mladih ima znakove ove bolesti iako nisu pretili i redovito vježbaju. I ovdje je problem genetska mutacija pa se radi o obliku dijabetesa koji su znanstvenici nazvali MODY.
Rano prepoznavanje pacijenata s MODY podtipom dijabetesa vrlo je važno jer oni trebaju drugačiju terapiju koja može godinama kontrolirati bolest bez pojave komplikacija, kaže dr. Nazareth.
No cjeloživotne komplikacije javljaju se kod intolerancije na laktozu. Prirođena intolerancija na laktozu rijetka je bolest uzrokovana mutacijom u genu koji proizvodi enzim laktazu. Manifestira se jakim vodenastim proljevom koji se javlja ubrzo nakon prvog obroka mlijeka (dojenja).
Gubitak nutrijenata je značajan, tako da novorođenče ne napreduje te se razvijaju dehidriranost, hipoglikemija i acidoza. Nakon uvođenja dijete bez laktoze proljev prestaje, dijete dobiva na tjelesnoj masi, rast i razvoj se normaliziraju. Stanje je doživotno i zahtijeva trajnu prehranu bez laktoze.
Urođena intolerancija laktoze javlja se rijetko, ali 65 posto odraslih osjetilo je probavne smetnje nakon konzumacije mliječnih proizvoda, tvrdi Nazareth i dodaje da se kod većine ljudi osjetljivost na laktozu smanjuje s godinama.
Obiteljsko stablo ima veliku ulogu kod nasljeđivanja bolesti, upozorava Nazareth. Tako možete zabilježiti sve bolesti koje su pogodile članove vaše uže i šire obitelji te tako prepoznati genetske predispozicije za neka stanja. No neke bolesti mogu ostati “prikrivene” i tijekom nekoliko naraštaja pa ih je nemoguće otkriti ovom metodom.
Nasljedne su i dugotrajne glavobolje
Sklonost dugotrajnim i teškim glavoboljama popraćenim mučninom nasljedna je u čak 70 do 80 posto slučajeva, tvrdi dr. Kate Henry sa Sveučilišta New York. Znanstvenici su otkrili kako gen naziva TRESK izaziva pojavu migrena, a on se često nasljeđuje od roditelja.
Bolesti srca preuzimamo od majke
Ako je vaša majka imala probleme sa srcem, imate 20 posto veću vjerojatnost da ćete ih imati i vi, otkrile su četiri odvojene znanstvene studije. Način na koji prijašnji infarkt majke utječe na našu sklonost njemu nije u potpunosti razjašnjen, no ipak je očit, tvrde stručnjaci.
Nismo pošteđeni ni psihičkih bolesti
Oko 10 posto iznosi vjerojatnost da ćete naslijediti sklonost obolijevanju od depresije, otkrio je američki Institut za mentalno zdravlje. Stručnjaci objašnjavaju kako je depresija samo jedna od psihičkih bolesti koje se mogu naslijediti, uz bipolarni poremećaj i shizofreniju.
