Procesuiranje ratnih zločina u BiH s vremenom se od zadovoljenja pravde i utvrđivanja odgovornosti počelo pretvarati u vlastitu suprotnost. Pravosuđe je postalo oruđem za nastavak provođenja ratnih politika u pokušaju da se druge narode predstavi u negativnom svjetlu. Svjedoče to deseci slučajeva kojima se nastoje potvrditi stereotipi na temelju kojih se onda uzimaju mjere i politička prava pojedinih naroda. I u pravilu se, najprije optužnice, a kasnije i presude, nastoje predstaviti zajedničkim zločinačkim pothvatom koji bi trebao potvrditi genetičku predispoziciju naroda za zločine, piše Večernji list BiH.
Etnički čisto sudstvo
U tome prednjače pravosudne institucije na državnoj razini, i u tome slučaju u najlošijoj su, dapače, gotovo bezizlaznoj situaciji Hrvati. Odgovor na pitanje zašto je to tako najbolje potvrđuje nacionalni sastav Suda BiH i državnog Tužiteljstva pred kojima se vodi najveći broj predmeta. Naime, Sud, kao i Tužiteljstvo BiH gotovo su etnički očišćeni od Hrvata, a sve pod etiketom profesionalnosti pravosudnih institucija. Naime, Sud BiH, koji su stvorili stranci, vodi sudske procese o ratnim zločinima protiv najvećeg broja branitelja. Za ratne zločine postupke vodi pet vijeća, dok pak za organizirani kriminal i korupciju sude dva vijeća. Svako od tih stalnih vijeća ima po troje sudaca. Uz to, postoje i dva suca za prethodni postupak pri Sudu BiH, kao i jedan sudac za prethodno saslušanje. Dakle, ukupno su 24 suca koja rade u tim odjelima. Od toga broja, samo jedan je sudac Hrvat, i to je Davorin Jukić iz Sarajeva. Šezdeset posto su suci Bošnjaci, a približno 40 posto su Srbi. Stoga ne čude drakonske presude, sudska praksa koja je do sada stvorena, a prema kojoj su Hrvati automatski zločinci i krivci za posljednja ratna događanja.
Jugoslavenski i bh. zakoni
Od pet vodećih dužnosti u pravosuđu države BiH i dva entiteta, samo na jednoj nalazi se Hrvat. I to na čelu Višeg gospodarskog suda Republike Srpske. Čak četiri puta više Hrvata (dakle ukupno četvorica) nalazi se u Tužiteljstvu BiH. Oni predstavljaju osminu ukupnog broja tužitelja koji podižu optužnice. Posljednji slučaj uhićenja visokih hrvatskih časnika u BiH na području Bosanske Posavine samo je potvrda dvostrukih mjerila pravosudnih institucija BiH.
Njih se tereti za zločine protiv čovječnosti, čime ih se odmah “gura” za procesuiranje po težem, Kaznenom zakonu BiH donesenom 2003. godine koji se može retroaktivno primjenjivati i za ratne zločine počinjene na području BiH za vrijeme rata, premda postoji presuda Suda u Strasbourgu koji tu praksu osuđuje. •
