Državna agencija za istrage i zaštitu prošle je godine na sudski zahtjev prisluškivala 219 osoba, što je u odnosu na dvije godine ranije dvostruko manje, doznaje BIRN. Naime, 2013. SIPA je prisluškivala 490, dok je godinu poslije prisluškivano 336 osoba.
Podaci tajni
Osim SIPA-e, podatke o broju prisluškivanih osoba iz drugih institucija istraživačkoj mreži nisu mogli dostaviti. Iz Suda BiH obrazložili su kako se “svi nalozi vode pod oznakom ‘tajno’”. I iz MUP-a RS-a nisu mogli dati podatke zbog tajnosti. “S obzirom na to da ove radnje imaju oznaku tajnosti, molimo vas da se obratite nadležnim sudovima odnosno tužiteljstvima koji su stavili oznaku tajnosti za primjenu posebnih istražnih radnji”, naveli su iz MUP-a RS-a. FUP također nije mogao dostaviti ove podatke jer, kako su naveli, oni imaju operativni karakter. Iz Ministarstva sigurnosti BiH kazali su kako nemaju podatke o broju prisluškivanih osoba. U okviru ovog ministarstva postoji Odjel za zaštitu tajnih podataka, ali nisu se mogli izjasniti predstavljaju li podaci o broju prisluškivanih osoba tajnu.
Različita mišljenja
I dok jedni, poput odvjetnice Vasvije Vidović, smatraju kako podaci o prisluškivanju trebaju biti javni, drugi, kao Goran Kovačević, profesor na Fakultetu kriminalističkih znanosti, smatraju kako se podaci o broju prisluškivanih osoba ne trebaju otkrivati u javnosti. “Naravno da su to podaci koji moraju biti transparentni upravo zbog toga što su podložni preispitivanju, provjeri i zakonitosti rada… Taj broj ne spada u domenu tajnosti, gdje su određene istrage”, kazala je Vidović. S druge strane, Kovačević smatra kako broj prisluškivanih osoba nije bitan, nego da su prisluškivani iz pravog razloga jer je utvrđeno da predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Prema zakonima u BiH, za prisluškivanje mora postojati nalog suda s navedenim podacima zbog čega se netko prisluškuje i da onaj tko je prisluškivan mora u roku od 30 dana od dana kada je prestalo prisluškivanje biti obaviješten o tome. Međutim, vodeći ljudi Agencije za zaštitu osobnih podataka, kao i stručnjaci za sigurnost u više navrata su upozorili na to da se kod nas zakoni u slučaju prisluškivanja ne poštuju i da se krše ljudska prava. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka prije nekoliko godina upozorili su kako im ni telekom operateri ne daju uvid u dokumentaciju o prisluškivanju korisnika.•
