Najava o zatvaranju pogona tvrtke Meggle u Osijeku odjeknula je diljem regije, a posebice zbog početnih informacija kako bi Meggle mogao seliti svoje pogone u BiH i Srbiju. Međutim, činjenica je kako nikakve selidbe neće biti, jednostavno, Meggle već ima svoje mljekare u BiH i Srbiji. Te mljekare neće se gasiti, piše Večernji list BiH.
“Odluka o gašenju proizvodnje u Osijeku donesena je na razini Meggle grupe jer se na svakom tržištu želi postaviti dugoročno održiv model poslovanja. Meggle i sada, uz vlastitu proizvodnju, dio asortimana uvozi iz Njemačke, Austrije, Slovačke i BiH, a radi se o proizvodima koje ne možemo proizvoditi u Osijeku”, odgovorili su iz Megglea na Indexov upit.
Trendovi
U nizu ovih zemalja posebnu pozornost, naravno, privlači BiH, koja ima ogromne potencijale za daljnje povećanje proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, a samim tim i za stvaranje novih radnih mjesta u ovom rastućem sektoru poljoprivrede. Meggle BiH zapošljava 205 radnika i surađuje s oko 3000 farmera čije su farme rasprostranjene po cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i od kojih na godišnjoj razini otkupi oko 50 milijuna litara.
U moru negativnih vijesti podaci koji dolaze iz sektora mljekarstva pokazuju konstantni rast, a posebice raduje što se među tim brojkama nalaze i one o rastu izvoza. Naime, mlijeko i mliječni proizvodi postaju polako, ali sigurno jedna od vrlo važnih izvoznih grana domaće poljoprivredne proizvodnje, a sve to kao posljedica činjenice da je Bosna i Hercegovina u kolovozu 2018. godine stavljena na listu A i B zemalja, kojima je dopušten izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. BiH je, naime, do tada izvozila samo termički obrađeno mlijeko (takozvana kolona C).
Zbog toga je evidentno i povećanje broja gospodarstava koji se bave stočarstvom. Oko 13.000 proizvođača u cijelosti ili djelomično ostvaruje egzistencijalne prihode gospodarstva iz proizvodnje mlijeka. Agencija za statistiku pak donosi podatke u kojima je, primjerice, u rujnu 2019. godine količina prikupljenoga kravljeg mlijeka bila veća za 1,4% u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Proizvodnja mlijeka za piće bila je veća za 16,6%, fermentiranih mliječnih proizvoda za 6,9% te maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda za 11,7%. Istodobno, mljekari u BiH od domaćih proizvođača otkupe između 37 i 40 posto proizvedenoga sirovog mlijeka, a otkup je bilježio konstantan rast počevši od 2016. godine. Činjenica koja daje prostor za optimizam leži u podatku da proizvodnja mlijeka bilježi konstantno povećanje, kao i proizvodnja fermentiranih mliječnih proizvoda
Izvoz također raste, pa je tako u 2016. godini iznosio 67 milijuna maraka, dok je prošle godine dostigao iznos od 106 milijuna maraka. U analizi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi se kako je ukupna vanjskotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda u 2019. godini iznosila 286 milijuna maraka, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 63 posto, a udio izvoza oko 37 posto.
Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2019. godini zabilježio je rast od 17 posto, a izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda zabilježio je znatno viši rast, i to za 20 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Ipak, nepovoljno je to što se i dalje uvoze visokovrijedni mliječni proizvodi, u prvom redu sirevi, maslac, voćni jogurti i slično, a izvoze se jeftini proizvodi.
Brendiranje
Naime, u ukupnom izvozu dominiraju mlijeko i vrhnje s oko 59 posto vrijednosti ukupnog izvoza, iako je dobro što se kontinuirano povećava i izvoz jogurta. U razdoblju koje je pred nama, navode stručnjaci, trebalo bi djelovati strateški, uvezujući sve razine vlasti kako bi se izvoz mliječnih proizvoda dodatno povećao, a to posebice vrijedi za sireve. Naime, za izvoz u EU tu nema kvota, pa bi se trebalo ići na proizvodnju miješanih sireva, uz jak proces brendiranja. •edbe radi, izvoz u 2016. iznosio 67 milijuna
