Visoki predstavnik Christian Schmidt uputio je pismo predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, potpredsjednicima Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović te članovima zajedničkog kolegija Parlamenta FBiH, a u njemu izražava razočarenje zbog neimenovanja četvero sudaca u Ustavnom sudu Federacije te ih poziva da to učine.
- Pišem vam duboko razočaran zbog kontinuiranog propusta da imenujete suce na četiri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu Federacije BiH i njegovu Vijeću za zaštitu vitalnih interesa, koji ima izravne implikacije na sposobnost Ustavnog suda i njegova Vijeća za zaštitu vitalnih interesa da izvršavaju svoje ustavne odgovornosti. Konkretno sa samo četvero od sedam sudaca, Vijeće za zaštitu vitalnih interesa nema kvorum i blokirano je - napisao je Schmidt te ih zatražio da, bez daljnjeg odlaganja, dovrše imenovanje sudaca na upražnjenim mjestima. Reagirajući na ovu informaciju, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kazao je kako je dobio informaciju da je Schmidt zapravo na godišnjem odmoru te da ne zna tko je pisao. Podsjetio je kako je Schmidt, pod pritiskom javnog linča na prosvjedima ispred OHR-a, prestrašen, odustao od donošenja odluka u vezi s pitanjem provođenja odluka Ustavnog suda BIH. - Iznenađujuće je da je Schmidtu jedino važno ono što SDA traži. Čini mi se da je jedini kriterij to što SDA želi ili ne želi. Nije mu, recimo, važno da se provedu odluke Ustavnog suda, nije važno što FTV radi izvan zakona bez statuta, da već 8 godina nemamo zakonito izabranog ravnatelja FUP-a i niz takvih stvari. Schmidt se brine o pitanjima važnima za SDA kako bi se održao "status quo" o pitanju Izbornog zakona kako bi mogli raditi malverzacije s nezakonitim izbornim povjerenstvom - naglasio je Čavara. Dodao je kako će se čuti koje su to još želje SDA koje su na popisu. Zahtjev iznesen u pismu treba se sagledati u širem kutu u kojemu je Schmidt, koji sada govori o Vijeću za zaštitu vitalnih interesa, upravo prije nekoliko dana popustio pred bošnjačkim pritiscima te propustio omogućiti Hrvatima da biraju svoje legitimne izaslanike uz Dom naroda, a koji upravo kao zadaću imaju pokretati i mehanizam vitalnog nacionalnog interesa. Schmidtove planirane odluke samo su jednim manjim dijelom trebale tretirati pitanje izbora izaslanika u federalni Dom naroda. Ipak, ni takva odluka nije donesena zbog već navedenog pritiska, a hoće li na kraju visoki predstavnik pokazati dovoljno hrabrosti za promjene koje će omogućiti realizaciju ustavnog principa legitimnog predstavljanja, a koji proizlazi iz konstitutivnosti, ostaje vidjeti.
