Dok se vode rasprave o promjeni Izbornog zakona BiH, koje bi osigurale poštivanje izborne volje konstitutivnih naroda i reprezentativno predstavljanje te onemogućile izborni inženjering, iz redova oporbenoga SDP-a u parlamentarnu proceduru upućen je sasvim drugačiji prijedlog. Predložene korekcije Izbornog zakona uopće ne tretiraju problem majorizacije, već pitanje (ne)sudjelovanja na izborima osoba koje su osuđene te odslužile zatvorsku kaznu.
Ograničenje prava
Prijedlog koji je službeno uputio SDP-ovac Denis Bećirović predviđa da osoba koja je izdržala kaznu zatvora koju je izrekao Haaški sud, kao i osobe koje su izdržale kaznu zatvora koju je izrekao Sud BiH ili entitetski sud zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, te osoba koja je izdržala kaznu zatvora koju je izrekao sud druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a ICTY je razmatrao njezin dosje prije uhićenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti kandidat ni imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriju Bosne i Hercegovine.
- Ograničenje biračkog prava je načelo koje poznaje većina zemalja u svijetu. Veliki broj zemalja poznaje mogućnost ograničavanja biračkog prava, ali se to prvenstveno odnosi na osobe koje su osuđene i izdržavaju kaznu za kazneno djelo, što je slučaj i u Bosni i Hercegovini gdje je ta vrsta ograničenja, prije svega, na određeni način, propisana Ustavom BiH, a potom i nešto detaljnije Izbornim zakonom BiH.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH....
