Uz sve poteškoće koje su obilježile obnovu saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, u posljednje vrijeme ipak pristižu dobre vijesti za malobrojnu pravoslavnu zajednicu u dolini Neretve, a tiču se ove velebne crkve, piše Večernji list BiH.
Obavljeno posvećenje
Naime, ova crkva iz dana u dan sve više poprima svoj prepoznatljivi izgled, čemu je najviše doprinijelo posvećenje i početak postavljanja sedam pozlaćenih križeva, koji su se nalazili na šest kupola i zvoniku saborne crkve do njezina rušenja 1992. godine tijekom ratnih događanja. Kako smo doznali u razgovoru s mostarskim parohom ocem Radivojem Kruljem, ali i drugim pravoslavnim svećenstvom, ovo ponovno podizanje pozlaćenih križeva nakon 26 godina, prema njihovu mišljenju, makar je malo nalik na Kristovo uskrsnuće, vratilo je vjeru, ohrabrilo ustrašene i okupilo razasute. Simbol je to ponovnog rađanja i uskrsnuća u vjeri u bolje sutra. Podsjetimo, posvećenje pozlaćenih križeva katedralne crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske u Mostaru obavio je u nedjelju 4. studenoga episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije uz susluženje episkopa frankfurtskog i sve Njemačke Grigorija i episkopa u mirovini Atanasija uz nazočnost brojnih vjernika i svećenstva.
- Ova crkva naše je ogledalo i sve što mi jesmo. Gradeći ovu crkvu imali smo na umu da volimo naše bližnje, pretke i potomke, ali i naše susjede Hrvate i Bošnjake. Zato nam je Bog dao da izgradimo i obnovimo ovu crkvu - istaknuo je vladika Grigorije tom prigodom. U ponedjeljak su postavljena dva od sedam križeva na kupolama, dok se postavljanje još četiriju očekuje idućih dana. Sedmi križ će biti postavljen na proljeće završetkom radova na zvoniku crkve. Većina vanjskih radova je privedena kraju, što se može i vidjeti na licu mjesta gdje je crkva poprimila svoj nekadašnji prepoznatljiv izgled, no ostalo je još ozbiljnih radova, primarno zanatskog tipa, potom ukrašavanje ikonama i uređenje partera.
Oslikavanje ikonama
Što se tiče oslikavanja unutrašnjosti ikonama, raspisan je natječaj, ali još uvijek se ne zna tko će obaviti taj zahtjevni dio uređenja interijera pravoslavne crkve u Mostaru. Završetak cjelokupnog projekta, nadaju se mostarski pravoslavci, trebao bi biti najkasnije 2020. kada se proslavlja 800 godina od utemeljenja Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. Nju je utemeljio Rastko Nemanjić (sveti Sava) 1219. godine u Stonu odmah nakon proglašenja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, a prvi humski episkop bio je Ilarion.
Zasigurno će i ovaj, kao i svaki drugi korak u napretku obnove saborne crkve, doprinijeti bogatstvu vjerskog života u Mostaru, ali i boljem povezivanju i kvalitetnijem životu pravoslavne zajednice u Mostaru i Hercegovini okupljene ponovno na mjestu molitve i vjerskog života pod kupolama Svete Trojice u Mostaru, jedne od najvećih i najljepših pravoslavnih crkava na cijelom Balkanu, ako ne i u cijeloj Europi. •
sav urbicid u Hercegovini i sire zna se ko je napravio sve starine koje su nesto znacile a nisu se uklapale u projekat HB su stradale od onih goji su toboze za evropski put..