Vanjske migracije bh. stanovnika prema zapadnim zemljama poznat su trend. No, što se događa s onim građanima BiH koji bolji posao i obrazovanje traže unutar zemlje? U koje gradove migriraju, što ih motivira na promjenu mjesta prebivališta te koje su posljedice toga? Gospodarstva su u velikom broju malih gradova propala i mladi odlaze raditi u veće gradove. Sarajevska regija, Banja Luka i Bijeljina mjesta su u kojima mladi vide posao i uspjeh. Najveći broj tvrtki nalazi se u tim sredinama, ali i niz državnih i entitetskih institucija. Niz je drugih gradova koji privlače stanovnike BiH, ali u manjem obujmu nego Sarajevo i Banja Luka. To su, prije svih, Bijeljina, Mostar, Tuzla, Bihać, kao i općine RS-a naslonjene na Sarajevo, primjerice Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Pale.
Koji su gradovi zanimljivi?
U ukupno 19 gradova, uključujući Sarajevo i Banju Luku, u razdoblju od 2008. do 2013. godine doselila su se 98.544, a odselilo se 71.105 stanovnika, što rezultira pozitivnim migracijskim saldom od 27.439 stanovnika. BiH je i prije rata iskusila pojave migracija prema gradskim naseljima, koje “nisu uvijek bile u skladu s objektivnim mogućnostima produktivnog zapošljavanja u nepoljoprivrednom sektoru”. Agencija za statistiku BiH je, u skladu s rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova u BiH 2013. godine, ažurirala procjene stanovništva za razdoblje od 2013. do 2015. godine.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...