Podatak prema kojemu su porezni obveznici u Federaciji BiH u siječnju uplatili 584,051.560 KM javnih prihoda upućuje na niz zaključaka u kontekstu ekonomske situacije u ovom entitetu, ali i daje prostor za optimizam kada je riječ o održanju, pa i jačanju gospodarske aktivnosti, piše Večernji list BiH.
Dohodak i dobit
Usporedba iznosa uplaćenih izravnih poreza u Federaciji BiH u siječnju ove, u odnosu na siječanj prošle godine, pokazuje znatan porast, i to za 57 milijuna maraka, a u odnosu na siječanj pretpandemijske 2019. za više od 169 milijuna maraka. Uvidom u kategoriju poreza vidljivo je kako je u odnosu na lani došlo do rasta u svima, a najizraženiji je u pogledu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, i to za oko 32 milijuna maraka, što upućuje na porast broja zaposlenih, odnosno smanjenje "sive ekonomije". U siječnju 2024. godine naplaćeni su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 402,925.052 KM, a od toga broja na doprinose za MIO odnosi se 227,623.538 KM, doprinose za zdravstveno osiguranje 156,776.619 KM te doprinose za osiguranje za slučaj nezaposlenosti iznos od 18,524.895 KM. U siječnju prošle godine doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti bili su u ukupnom iznosu od 370,512.888 KM (MIO 207,102.529 KM, zdravstveno osiguranje 145,824.307 KM te osiguranje za slučaj nezaposlenosti 17,586.053 KM).
Kada govorimo o ekonomskoj aktivnosti tvrtki i pojedinaca, također je moguće primijetiti porast uplaćenih poreza. Tako su porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba naplaćeni u iznosu od 55,673.292 KM, a porez na dobit i zaostali prihodi od poreza u iznosu od 33,855.130 KM.
U siječnju prošle godine porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba naplaćeni su u iznosu od 50,263.933 KM, a porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit 30,191.646 KM. Ekonomsku aktivnost u Federaciji moguće je ilustrirati i usporedbom podataka koji se odnose na kupnju nekretnina, pa je tako u siječnju ove godine porez na promet nekretnina i prava naplaćen u iznosu od 7,432.074 KM, a lani u istom mjesecu 7,124.476 KM. Došlo je i do rasta uplaćenog poreza na imovinu, nasljeđe i dar (7,560.206 KM u ovom u odnosu na 6,172.136 KM na siječanj prošle godine).
Otpornost i rast
Istodobno, iznimno značajan rast bilježi se i u kontekstu naplate od različitih pristojbi i naknada, a što pak može upućivati na jačanje gospodarske aktivnosti jer se dio naknada odnosi na koncesije. Pristojbe i naknade tako su naplaćene u iznosu od 70,567.537 KM, a u siječnju prošle godine u iznosu od 56,566.276 KM.
Proces iznosa koji su izdvajanja kroz različita porezna davanja prati i porast broja zaposlenih, pa je tako broj onih koji rade, a kriterij je prebivalište zaposlenika, na dan 31. siječnja 2024. godine iznosio 541.668. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. siječnja 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 535.859, ovaj broj veći je za 5809. Sve skupa otvara prostor za optimizam i pokazuje kako je domaće gospodarstvo, krizama i izazovima unatoč, ipak dovoljno žilavo i otporno te pronalazi načina za unaprjeđenje aktivnosti i u vremenima kada se na globalnoj razini bilježi smanjenje ekonomske aktivnosti. Za ovu godinu financijske institucije predviđaju postupni oporavak i porast BDP-a u odnosu na 2023. godinu, a to u prijevodu znači i nove prilike za domaće gospodarstvo, poglavito ono koje je izvozno orijentirano. Uz očekivano smanjenje inflacije, to će značiti i mogućnost nabave repromaterijala po nešto nižim cijenama u odnosu na prethodnu godinu, a posljedica će biti povećanje obujma poslovanja i otvaranje prostora za nova zapošljavanja.
