"Službeno, ne smijemo imati civilnih zarobljenika. Tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira" – dio je zapisa iz ratnog dnevnika predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Dževada Mlaće kojeg bugojanski Hrvati smatraju glavnim kreatorom etničkog čišćenja ovog grada.

Podsjećamo, iz Bugojna je tijekom rata protjerano više od 15.000 Hrvata, a njih oko 2000 prošlo je torture logora Armije RBiH u Bugojnu iz kojih je skupina od njih 21 odvedena u nepoznato. Za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna još se traga. Mlaćin dnevnik dio je dokaza koji su u posjedu Tužiteljstva BiH još od 2007.

Iako sve ove godine, jednako kao i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije RBiH, u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno, Mlaćo izbjegava kaznenu odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna, zahvaljujući političkoj zaštiti SDA, teret krivnje za progon bugojanskih Hrvata i zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima HVO-a ne umanjuje činjenica da Mlaćo nije još uvijek sjeo na optuženičku klupu.

Upravo suprotno. Obitelji žrtava zločina i bivši zatočenici u Bugojnu ga svakodnevno susreću. Protivno duhu pomirenja i izgradnje suživota, a još manje u duhu obilježavanja Dana državnosti BiH u spomen na dokument sa zasjedanja ZAVNOBiH-a, po kojem "BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska, i hrvatska, i muslimanska", bošnjački političari Mlaću smatraju uvaženim članom zajednice.

Ne smeta im što je svojim ratnim djelovanjem Bugojno i BiH zamislio kao isključivo muslimansku, odnosno bošnjačku. Dokaz tomu je Mlaćo u prvom redu među uzvanicima na svečanoj akademiji koju je u povodu Dana državnosti BiH organizirao načelnik Bugojna Hasan Ajkunić (SDA), što potvrđuju fotografije portala www. bugojno-danas.info.

Je li na stolicu koja je ostala prazna pored Mlaće trebao sjesti Miroslav Zelić, jedan od zatočenika logora koji su bili dio plana etničkog čišćenja Bugojna i iz kojih je "ekstremni" dio zarobljenih vojnika odvođen u nepoznato, ostaje nepoznanica jer Zelić, koji je trenutačno predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojna, nije se odazvao ovom događaju.

Skandalozno obilježavanje Dana državnosti BiH u Bugojnu nastavilo se u istom duhu, odavanjem počasti braniteljima Bugojna, ma tko oni bili, ispred zgrade Gimnazije, uz Bh. banku i stadion jednog od najzloglasnijih logora za Hrvate u proteklom ratu. 

Još jedna velika europska država u problemu: Svi važni poslodavci predviđaju oštar pad