Većina škola u BiH nema odgovarajuće higijenske uvjete. I dalje postoje škole koje nemaju osnovne higijenske potrepštine u toaletima (toaletni papir, sapun...). Higijena učionica, dvorana, hodnika relativno je zadovoljavajuća, navedeno je u publikaciji “Dječje monitoring izvješće o stanju prava djece u BiH”, koje su izradila djeca i mladi, predstavnici devet dječjih skupina iz BiH (Mostar, Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Tuzla, Trebinje i Bijeljina) koje čine Mrežu “Snažniji glas za BiH”.
Loši uvjeti
Nadalje se navodi kako smo svjedoci da i danas mnoge škole nemaju odgovarajuće uvjete za kvalitetno obrazovanje, piše portal Večernjeg lista BiH. - Iako većina škola ima opremljene kabinete (npr. kemije, biologije, informatike), rijetko kad se koriste i u mnogim školama služe samo radi forme. Praktična nastava izvodi se jako rijetko, pokusi se vrše samo ako se pribor donese od kuće. Prema konzultacijama koje su provela djeca, članovi dječje skupine Udruge “Sunce” Mostar, 80 posto ispitanih odgovorilo je da se kabineti ne koriste za predmete za koje su predviđeni. Samo 20 posto njih potvrdno je odgovorilo. Kamere u školama, ako ih i imaju, postavljene su samo na hodnicima.
Udžbenici su tek od prošle godine u osnovnim školama bili besplatni - stoji u spomenutoj publikaciji. Za potrebe izrade ove publikacije provedeno je i istraživanje (sudjelovala djeca iz Tuzle, Kozarske Dubice, Prnjavora, Sarajeva, Banje Luke, Zenice, Srebrenika, Živinica, Banovića, Trebinja, Mostara, Kalesije, Kladnja, Višegrada, Teočaka, Lukavca, Bijeljine, Gradiške, Rudog, Prijedora, Tomislavgrada, Bosanskog Petrovca i Viteza) te se pokazalo kako učenici i nastavnici smatraju da se obrazovni sustav treba modernizirati. Stava su da u škole treba više ulagati, od samih školskih prostorija (toalet, učionice, dvorište...) pa sve do nastave i nastavnog programa.
- Također ne smijemo izostaviti ni školske kantine ni školsku hranu, koja se treba zamijeniti zdravijim opcijama. U nastavu bi trebalo uvesti praktičnu (kemija, fizika) i terensku (zemljopis, biologija) nastavu kako bi se djeci dodatno približila i objasnila zadana lekcija - navodi se u publikaciji, o čijem sadržaju se razgovaralo i na okruglom stolu o provedbi preporuka UN-ova Odbora za prava djeteta koji je održan u Sarajevu. Iako dolaze iz različitih dijelova BiH, djeca koja su sudjelovala u izradi ove publikacije zaključila su da su problemi vezani uz ovu populaciju jednaki diljem zemlje. - Tijekom zajedničkog susreta prvi put smo se susreli s vršnjacima s kojima smo dijelili zajednički put i proveli nezaboravne trenutke zajedno. Ipak, ponajviše od svega, jako puno smo razgovarali. Uvidjeli smo da, bez na to obzira gdje živimo, potrebe djece su jako slične, iste nepravde nas bole, iste radosti i stremljenja motiviraju - zaključila su djeca devet dječjih skupina iz BiH koje čine Mrežu “Snažniji glas za BiH”. Inače, prije 34 godine na sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda usvojena je Konvencija o pravima djeteta. To je dokument koji je izrađen sa svrhom da se sve osnovne potrebe djece svijeta pretoče u prava koja će im zemlje potpisnice jamčiti i truditi se da postignu što veću kvalitetu zaštite i brige.
Kompletnu analizu čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
