Europska unija jasno je stavila do znanja koje tri obveze iz svoje reformske agende očekuje da ispuni Bosna i Hercegovina u predstojećem razdoblju, piše Večernji list BiH. Glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman iznio je očekivanja Bruxellesa vezana uz osporeni Plan rasta, odnosno program reformi koji je potrebno ispuniti.
Prema njegovim riječima, tri ključna problema moraju biti riješena i uključena u dokument koji bi vlasti u BiH poslale u sjedište EU-a. Riječ je o usklađivanju viznog programa BiH s Europskom unijom, rješavanju pitanja vezanih uz Ustavni sud BiH i otklanjanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć. Koopman je dalje istaknuo da Europska komisija očekuje daljnje pregovore nakon što se održe lokalni izbori u BiH.
Unutarnji odnosi
Preostalih pet zemalja, a to su Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Crna Gora, neće čekati na BiH. Njihovi dokumenti, potpuno usuglašeni, nalaze se u Bruxellesu, a “zeleno svjetlo” za dobivanje pristupa novcu dobile bi sredinom listopada. Ove države novac bi mogle dobiti do kraja ove godine. Kao što je poznato, posljednji pokušaj usvajanja Reformske agende u BiH propao je u srpnju ove godine. Tada su premijeri četiriju županija u Federaciji BiH koji dolaze iz SDA odbili dati suglasnost za dokument pravdajući to time da on u sebi navodno nije imao točke o Ustavnom sudu BiH i uklanjanju entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.
No, osim opstrukcija SDA i nepostojanja političke suglasnosti između entiteta o Ustavnom sudu i vetu u Vijeću za državnu pomoć, sad se iz Bruxellesa spominje i usklađivanje viznog režima BiH s onim Europske unije. Ipak, ne može se reći kako to i ranije nije traženo od BiH, ali možda ne ovako eksplicitno. Prije nepunih godinu dana to je jasno stavio do znanja i donedavni voditelj Izaslanstva i posebni izaslanik EU u BiH Johann Sattler.
- Na popisu zemalja za bezvizni režim ne može biti više zemalja od onih koje su na popisu EU, odnosno s kojima EU ima bezvizni režim. BiH jest napravila neke pomake u tom smjeru, ali ostaje još osam zemalja, a za tih osam zemalja vizna politika BiH nije usuglašena s viznom politikom EU-a. Ohrabrivao sam ministra Konakovića da riješi taj problem brže - kazao je tada Sattler.
Ulaganja i EU
No, jasno je, a ponovio je to u nekoliko navrata i ministar sigurnosti Nenad Nešić, da će u BiH teško biti donesena politička odluka o ukidanju bezviznog režima sa zemljama poput Turske ili Rusije, pa i Kine. Jasno je i zbog čega. Bošnjaci teško mogu prihvatiti uvođenje viza Turskoj, a Srbi Rusiji, ali i Kini koja je sve važniji ekonomski čimbenik u BiH. Ne treba posebno objašnjavati zašto su Rusi sporni za EU, a kada su Kina i Turska u pitanju, to su prvenstveno migracijska pitanja. Iako većina državljana Turske u BiH dolazi turistički, evidentna je zloupotreba viznog režima koja traje godinama.
U prošloj godini je oko 35.000 više evidentiranih ulazaka državljana Turske od evidentiranih izlazaka iz zemlje. Opravdano se sumnja da su neki od njih ilegalno nastavili put prema Europskoj uniji i to je ono što Bruxelles ne želi više tolerirati. Slično je i s kineskim državljanima. Njih je prošle godine evidentirano oko 6000 više pri ulasku nego pri izlasku iz BiH legalnim putom. Azerbajdžan, Oman, Katar i Kuvajt također su na popisu zemalja s kojima BiH ima liberaliziran vizni režim, a Europska unija ne. Tu je još i Saudijska Arabija, za čije je državljane BiH ukinula vize pravdajući to ekonomskim odnosno turističkim razlozima.
Slično je i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iako je ministar Konaković svojedobno tvrdio da je dužnosnicima sa Zapada objasnio zašto je BiH povukla ove poteze, čini se da u EU nema posebnog razumijevanja za specifičnosti vizne politike BiH s istočnim zemljama. Sad je to postao i jedan od uvjeta za aktiviranje stotina milijuna eura iz Plana rasta koji postaje sve veći izazov za bosanskohercegovačke vlasti.
