Pitanje katastarski hrvatskog teritorija na lijevoj dunavskoj obali u Srbiji se ne rješava. Posljednji incident dogodio se proteklog tjedna, kada je dio tamošnjih poljoprivrednika odlučio preorati komad zemlje koja je u parlogu kako bi se riješili korova koji je počeo gušiti njihove obradive površine.
- Nismo ništa loše mislili. Htjeli smo samo povući plitku brazdu, ali nas je u tome spriječila policija. Podnesene su i prijave, a na sudu je da odluči hoće li uslijediti kazna ili će prijava biti odbačena - priča jedan od poljoprivrednika iz bačkog Bezdana, a prenosi Glas Slavonije.
Nastavlja kako je sporna zemlja samo manji dio površina u Vojvodini koje katastarski pripadaju Hrvatskoj, što srbijansku policiju nije spriječilo u namjeri da ih potjera i prijavi nadležnim ustanovama.
- U zajedničkoj je državi zemlju koja pripada hrvatskim katastarskim općinama, koja nije bila u privatnom vlasništvu, obrađivao tadašnji kombinat. Naslijedio ga je PP Bezdan, koji je prije nekoliko godina prešao u vlasništvo Petra Matijevića. On je, navodno, spriječio javnu dražbu tog zakorovljenog komada zemljišta koju je općina Sombor htjela raspisati, a cilj mu je bio sačuvati ga za sebe. Gotovo svi bezdanski poljoprivrednici sigurni su da bespravno obrađuje većinu onoga što obrađuje, premda pokazuje dokumente kojima dokazuje navodno vlasništvo - rekao je poljoprivrednik.
Načelnik općine Draž Stipan Šašlin tvrdi da od mirne reintegracije do današnjih dana u općinski proračun nije sjela ni lipa od najma ili zakupa poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u granicama katastarske općine Draž. Uz sve spomenuto, lokalno stanovništvo - hrvatski državljani, nastanjeni “s pogrešne strane” Dunava, u Kenđiji, i nadalje ispaštaju. Na to već godinama upozoravaju čelnici općina s hrvatske strane Dunava, svojevremeno se oglasila i Zajednica povratnika Hrvatske, a nedavno je u Kenđiji boravio i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics.
- Ti su ljudi, slikovito rečeno, ni na nebu ni na zemlji. Oni su hrvatski državljani, a kako bi se tako i osjećali, mora im se pod hitno pomoći, bar kratkoročno. Osobno ću činiti sve što je u mojoj moći, ali se veći dio posla odnosi na ministarstva vanjskih poslova i diplomaciju dviju država, koja mora utvrditi graničnu liniju - kaže Jankovics.
