“Eterično ulje smilja je relativno novo u praksi i industriji aromaterapije, te drugih oblika primjene za zdravlje čovjeka”, istaknuo je mr. sc. Miro Barbarić na radionici “Smilje” održanoj u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Mostar, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Potpuna nepoznanica
Ravnatelj FAZ-a prof. dr. sc. Marko Ivanković otvorio je prvu znanstveno- stručnu radionicu o temi “Smilje” riječima: “Tržište eteričnih ulja je potpuna nepoznanica. Niti se zna kolika je potražnja, niti kolika je potrošnja u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Naši fokusi imaju u cilju standardizaciju eteričnih ulja smilja, a to ne možemo postići za jednu, dvije godine, za to je potrebno vrijeme kako bismo ponudili pravu kvalitetu Hecegovine”. Barbarić je kazao kako je hercegovačko smilje bogato diketonima koji u medicini služe za zacjeljivanje rana. Također, posjeduje antihematodna svojstva, te visoku razinu kurkumena(12,78 posto) primjenjiva u saniranju ožiljaka. Gordana Dragun, dipl. ing. poljoprivrede, iz Savjetodavne službe Zadarske županije naglasila je kako potražnja ljekovitog i aromatičnog bilja često utječe na nekontrolirano branje i sakupljanje, pa samoniklo bilje na prirodnim staništima može postupno nestajati. “Biljke se ne smiju vaditi zajedno s korijenom, nego rezati kako se ne bi oštetila njihova prirodna staništa. Budući da postoje ograničenja sakupljanja smilja iz prirode, a zahtjevi tržišta su znatni, ono je postalo zanimljivo u suvremenoj proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja u Republici Hrvatskoj”, rekla je Dragun. Ona je istaknula kako nakon nabave presadnica slijedi sadnja koja se može obavljati u proljeće u ožujku ili na jesen tijekom listopada. Za proizvodnju jednog hektara nasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m² hladnih klijališta ili 60 g sjemena Doc. dr. sc. Adrijana Filipović je kazala što je potrebno za određivanje biljnih hranjiva u tlu: - Osnovni način primjene stajskoga gnojiva je njegovo zaoravanje u vlažni sloj tla kako bi se smanjili dodatni gubici organske tvari i dušika. Pri njegovu razbacivanju vrlo su važne vremenske prilike. Pri vedrom, suhom, toplom i vjetrovitom vremenu koje pogoduje isparavanju vode i amonijaka, gubici dušika su veliki. Obratno, pri oblačnom, vlažnom i hladnom vremenu, kao i pri mrazu, gubici dušika su manji”, objasnila je Filipović.
Otporno na bolesti
Također, dodaje kako nije dobro da stajsko gnojivo stoji u hrpama na polju jer se javljaju veliki gubici dušika, što je šteta, jer se smanjuje fertilizacijski učinak. - Smilje je relativno otporno na bolesti i štetnike, ali se ipak u uzgoju od bolesti mogu pojaviti gljivične bolesti te štetnici: lisne i štitaste uši, štitasti moljac, kalifornijski trips, lisni mineri i gusjenice moljaca, kazao je prof. dr. sc. Ivo Ostojić i dodao: -Ovo je ‘mlada’ proizvodnja u Hercegovini koju treba još istraživati. Na kraju je poručio svima koji se žele baviti smiljem da to uopće nije lako.
