Nakon što je Turska otvorila granice sa Europom, problemi na grčkoj granici. U protekla tri dana grčke vlasti spriječile su više od 24.000 ljudi da ilegalno pređu granicu s Turskom, uhićeno je blizu 200 ljudi, većinom iz Afganistana, Pakistana, Maroka i Bangladeša.
S druge strane, nisu svi uhićeni te grupe migranata kreću se prema ostalim zemljama Balkana. Put do Europske Unije evidentan je kroz Bosnu i Hercegovinu, u kojoj već sada službeno boravi oko 7.000 migranata, neslužbeno i mnogo više. A moglo bi ih doći još tisuće, javlja N1.
A to neće biti moguće podnijeti, smatraju stručnjaci. Moglo bi doći do ekonomske, sigurnosne i humanitarne krize u Bosni i Hercegovini.
"Što to kada ih dođe milijun ili dva ili tri, ne znam koja granica se može održati s tim prilivom migranata. Tada može doći do sile, vatrenog oružja, sile prema policajcima, mogu biti ugroženi životi građana, kada taj stampedo ne dao Bog krene", kazao je Nedžad Korajlić, Fakultet za kriminalistiku UNSA.
Ako nije već krenuo, jer samo u Turskoj boravi preko 3 i pol milijuna sirijskih izbjeglica, a put im je donekle otvoren. Dok su na udaru grčka i bugarska granica, bosanskohercegovačka vapi za novim kadrom.
"Za obavljanje redovnih poslova, bez složenog stanja na granici, graničnoj policiji nedostaje oko 400 policijskih službenika, a za zaštitu granice u ovakvoj situaciji migrantske krize, nedostaje čak 1.100 policijskih službenika. Problem je i to što imamo jednog policajca na 25 kilometara", kazala je Franka Vican, glasnogovornica Granične policije BiH.
Nemogućnost pronalaska rješenja dodatno otežava i bh. kriza institucija vlasti. Kao rješenje, struka vidi uključivanje pripadnika oružanih snaga u ispomoć na granicama.
"Nije neobično da države koriste i vojsku kad je u pitanju nacionalna sigurnost, a ne samo kad je riječ o nekom napadu izvana itd. Ovdje bi bilo sasvim normalno i ne bi to imala protiv ni susjedna Srbija da vojska Bosne i Hercegovine bude pomoć graničnoj policiji, policiji Reublike Srpske u rješavanju tog jednog problema", smatra Korajlić.
O vojsci na granicama razmišljaju i u Hrvatskoj. No, prije toga, druge dileme.
"Je li nama Edroganova Turska strateški partner ili strateška prijetnja, dok god nemamo odgovor na to pitanje, mi ćemo se suočavati s posljedicama jedne politike zbog koje se Europska unija doista trese", kazao je Tonino Picula, predstavnik Hrvatske u Europskom parlamentu.
Vlasti Republike Srpske će u petak razmatrati problem migrantske krize, a entitetska predsjednica smatra da zemlje regije moraju djelovati zajednički. Iz SDA pozivaju Vijeće ministara na odgovornost.
"Poseban problem je da migranti, kada dođu na naše prostore, nemaju prolaza dalje zato što Europa hermetički zatvara svoje granice. Mi smo između prve vanjske granice EU koja je propusna i ove koju žele da štite prema Hrvatskoj, Austriji i Mađarskoj. Trebamo štititi sebe zajedničkim angažmanom država regije kao što oni štite sebe", istaknula je Željka Cvijanović, predsjednica RS.
"Vijeće ministara ima punu odgovornost adekvatno reagirati na situaciju na tursko-grčkoj granici, koja prijeti preliti se i na teritorij Bosne i Hercegovine i ugrozi sigurnost građana Bosne i Hercegovine. Pozivamo Vijeće ministara da razmotri i podrži mjere koje predlaže Ministarstvo sigurnosti BiH", poručili su iz SDA.
A ministar sigurnosti tvrdi da se o ovome trebalo ranije razmišljati. Strategija postoji, ali samo na papiru.
"To bi bilo prije svega humanitarna katastrofa, tko bi mogao fizički izdržati dnevno deset tisuća migranata da prođe kroz Bosnu i Hercegovinu. Mi bi u tom slučaju možda mogli biti samo koridor, da oni prođu Hrvatsku granicu, ali Hrvatska to neće dozvoliti. Može se samo problem riješiti ako se zaustave na granicama Bugarske i Grčke", izjavio je Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH.
Situacija sa migrantima, bar trenutno, na granici Grčke i Turska, je mirnija. No, sudeći po klimi koja vlada u zemljama regije, samo nakratko. Dolaze topliji dani, očekuje se da će biti spremni za svoju novu igru, da se domognu zemalja EU.
