Živi u Umagu, a plaću prima iz Hrvatske i Slovenije, bilo je jedno od pitanja građana kojega je zanimalo mora li prijaviti i slovenski dio. Odgovor je bio da mora, neovisno o kojem se iznosu radi i neovisno je li u Sloveniji plaćen porez na dohodak. Sukladno odredbama međunarodnog ugovora sa Slovenijom pravo oporezivanja primitaka od nesamostalnog rada ima i Slovenija kao zemlja izvora dohotka i RH kao zemlja rezidentnosti poreznog obveznika. Stoga će se pri utvrđivanju porezne obveze sav porez plaćen u Sloveniji po toj osnovi priznati i uračunati u ukupnu poreznu obvezu u RH. Kad je riječ o ljudima na pograničnim područjima koji kao dnevni migranti rade u Sloveniji ili Mađarskoj, gdje također plaćaju porez, poreznici pretpostavljaju da su fizičke osobe koje žive u pograničnom području rezidenti RH te da ostvaruju primitke, npr. plaće, izravno iz inozemstva (npr. Slovenija, Mađarska). – U tim slučajevima dužni su ih prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu neovisno je li u inozemstvu plaćen porez na te primitke ili su oni izuzeti od oporezivanja u RH. Što je s ljudima koji rade u Belgiji, Austriji, Americi... gdje plaćaju sve poreze.

– U ovom slučaju, kako bi se odgovorilo na pitanje, potrebno je prethodno utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ako je osoba hrvatski rezident, postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH bez obzira na to hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne. Izgleda da su mnogi “’zapeli” upravo na tome pa tako jedan građanin kaže da se odjavio na policiji i zdravstvenom, ali ne i u poreznoj jer je mislio da to ide automatski. Na pitanje što treba sad učiniti da se oslobodi porezne obaveze dobio je odgovor kako činjenica da je osoba odjavila prebivalište u evidenciji prebivališta koju vodi nadležno ministarstvo kao i činjenica da se osoba odjavila iz sustava zdravstvenog osiguranja RH govori u prilog tome da bi se moglo pretpostaviti da se radi o osobi koja se ne smatra hrvatskim rezidentom. Međutim, kako je za plaćanje poreza presudna činjenica središta životnih interesa te osobe i njegove uže obitelji, u konkretnom slučaju potrebno se javiti u Poreznu upravu i popuniti obrazac TI kako bi se utvrdila rezidentnost poreznog obveznika.

– Napominjemo da osoba koja smatra da nije hrvatski rezident, već rezident neke druge države može donijeti potvrdu te države o rezidentnosti iz koje mora biti vidljivo od kada ga ta država smatra svojim rezidentom – odgovorili su poreznici. Jedan građanin navodi da je odjavio prebivalište iz Hrvatske, radi veći dio godine u Njemačkoj te dođe blagdanima i par vikenda u Hrvatsku. Plaća sve poreze u Njemačkoj, ali u Hrvatskoj su mu supruga i djeca u zajedničkom stanu. Njega je zanimalo čiji je on rezident?

– Temeljem navoda iz upita može se zaključiti da je središte životnih interesa i nadalje u RH te da je osoba hrvatski porezni rezident.

Prijaviti i dječji doplatak

Drugi pak kaže da je trajno nastanjen u Austriji, ali u RH ima kuću u kojoj mu žive roditelji te ih povremeno posjećuje. Poreznici mu odgovaraju da bi se iz njegova navoda moglo zaključiti da osoba nije rezident RH te joj savjetuje da poreznicima dostavi potvrdu o rezidentnosti iz Austrije u kojoj će se vidjeti od kojeg datuma ga Austrija smatra svojim rezidentom.. Što s onima koji su se školovali u inozemstvu i primali stipendiju, trebaju li to prijaviti? Ako je primatelj stipendije za vrijeme studiranja u inozemstvu i dalje rezident RH, dužan je prijaviti sve primitke iz inozemstva, pa tako i ostvarenu stipendiju. Poreznici navode da je i dječji doplatak iz Njemačke ili Austrije potrebno prijaviti kao neoporezivi primitak, ali on se ne smatra dohotkom te ga neće oporezivati. Slično je i s invalidninama iz inozemstva, koje treba prijaviti, a u postupku će se utvrditi je li taj primitak oporeziv.