Upravo kada se počeo nazirati kraj pandemije koronavirusa, u Indiji se pojavio njegov delta soj, koji se širi svijetom. Tvrdi se kako je mnogo zarazniji od drugih sojeva, ali puno toga o njemu još nije poznato.
Delta soj je dvostruka genetska mutacija koronavirusa u njegovom površinskom proteinu - E484Q i L452R, a što označava točan položaj genoma. Ostali poznati sojevi, koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također nazvala po slovima iz grčkog alfabeta, imaju pojedinačne mutacije.
Smrtnost tijekom posljednjeg pandemijskog vala u Indiji je pokazala koliko je delta soj koronavirusa opasan. Tome su doprinijeli i mali broj cijepljenih i nepoštivanje epidemioloških mjera, piše Klix.ba.
U travnju ove godine Deutsche Welle (DW) je prenio obrazloženje njemačkog Instituta za zarazne bolesti "Robert Koch" o tome što znači mutacija.
"Kada novi oblik virusa pronađe način da izbjegne imunološki sustav znanost to naziva mutacijom bijega (Escape Mutation). Prema Institutu 'Robert Koch', ove mutacije dovode do 'smanjene sposobnosti da se patogeni neutraliziraju antitijelima ili T-stanicama'. Odlučujući faktor je, međutim, koliko to smanjenje sposobnosti zapravo ima efekta. Te mutacije također mogu biti opasne za one koji su već cijepljeni, kao i za one koji su se oporavili od koronavirusa", objasnili su u spomenutom institutu.
Dosta je nepoznanica o ovom soju virusa, a to se odnosi i na to utječu li na njega postojeća cjepiva protiv koronavirusa. Važno je reći i to da još uopće nije poznato mogu li cijepljeni prenijeti virus, a to se odnosi i na ovaj soj.
"Britanska istraživanja pokazala su da cjepivo djeluje i protiv delta soja"
Međutim, do sada provedena istraživanja su pokazala da su pojedine vakcine učinkovite protiv svih sojeva, pa i protiv delta soja. Na to je u razgovoru za Jutarnji list ukazao dr. Ivan Christian Kurolt, molekularni biolog zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
"Koliko znamo, cjepivo pruža zaštitu i od indijskog soja, barem prema britanskim istraživanjima, koja su također pokazala da osobe koje su prebolovale koronavirus imaju jednak rizik da se zaraze indijskim, kao i britanskim sojem. Isto vrijedi i za osobe koje su cjwepljene objema dozama. Mislim da je važno imati što veći broj potpuno cijepljeni dvjema dozama. Budući da se indijski soj lakše širi, ako dođe u populaciju koja nije dobro cjepljena, lakše će se prenijeti s čovjeka na čovjeka", upozorio je dr. Kurolt.
Koliko je imunizacija važna pokazuju države u kojima je veliki broj cjepljenih, jer je u njima najvidljivije da se smanjio broj zaraženih, smanjio se broj onih koji imaju teške simptome zaraze i smanjio se broj preminulih. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) je u najavio cjepljenje trećom dozom zbog pojave delta soja u ovoj zemlji.
No, mikrobiolog Branko Rihtman ne smatra da je to dobra ideja.
"Ima li itko da mu objasni da treća doza istog cjepiva ne pomaže. Ako hoće da daje treću dozu (a za sada ne treba), mora čekati da razviju cjepivo koja pokriva nove sojeve", poručio je Rihtman preko Twittera.
Veći broj zaraženih delta sojem koronavirusa je i u državama u kojima je veliki broj cijepljenih.To je slučaj i u Izraelu, u kojem je polovica odraslih potpuno cjepljenih osoba bila zaražena ovim sojem, piše CNBC. Zbog toga je izraelska vlast ponovno pooštrila epidemiološke mjere, a to je značilo ponovno obvezno nošenje zaštitne maske u zatvorenom prostoru.
Delta soj je nagnao pojedine zemlje da još više ubrzaju imunizaciju. Za sada je u najmanje 92 zemlje prijavljeno njegovo prisustvo, a među njima je i Hrvatska. Srbijanski epidemiolog Predrag Kon smatra da je samo pitanje dana kada će se pojaviti i u ovoj susjednoj državi. Ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu u vezi s pandemijom, onda se Konova pretpostavka opravdano može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu.
Opasnost od delta soja koronavirusa u Bosni i Hercegovini je utoliko veća zbog toga što je u njoj mali broj cijepljenih i što se jako malo poštuju epidemiološke mjere.
S druge strane, zemlje u kojima je znatno veći broj cjepljenih pooštravaju epidemiološke mjere. Pa je tako i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala i potpuno cjepljene da nose maske zbog toga što je ovaj soj mnogo zarazniji i zbog toga što je u pojedinim dijelovima svijeta malo imuniziranih.
